Grčki izlazak iz eurozone i dalje je opcija
Mnogi sumnjaju u održivost ovog sporazuma, te provedbu svih detalja bez otpisa grčkog duga
Sporazum koji je zadržao Grčku u eurozoni skoro se uopće nije niti dogodio. Čak i sada, arhitekti ovog sporazuma nisu potpuno uvjereni da će funkcionirati. Kako je to rekao slovački premijer Robert Fico, nakon summita, trebat će “pravo malo čudo”, piše financijska agencija Bloomberg.
Govoreći pred parlamentom u četvrtak nizozemski premijer Mark Rutte rekao je kako postoji malo povjerenja u grčku vladu. Ovaj dogovor dodatno će usporiti ionako slabu ekonomiju kroz rezove u potrošnji i povećanje poreza. A provedba svega toga je na stranci koja samu sebe opisuje kao radikalnu ljevicu. MMF smatra kako grčki dug nikada neće u cijelosti biti vraćen, a sudbina ovog sporazuma je krajnje neizvjesna.
Čelnici zemalja kažu da su prihvatili ovaj sporazum gotovo pod prisilom. “To je očito flaster rješenje”, kaže Ian Bremmer, predsjednik Euroazijske grupe, konzultantske tvrtke koja procjenjuje politički rizik. Grčki zastupnici učinili su ono što je Siriza od njih tražila – izglasali mjere štednje. Njemački parlament spreman je ratificirati sporazum i početi trogodišnji program spašavanja, a Europska središnja banka (ECB) povećala je svoj program hitne likvidnosti.
Jesu li zahtjevi nerealni i osvetoljubivi?
“Uvijek smo djelovali na pretpostavci da će Grčka ostati članica eurozone”, kaže Mario Draghi predsjednik ECB-a. “Nikad nije ni bilo pitanja”, kaže Draghi aludirajući na grčki izlazak iz eurozone. Nakon referenduma 5. srpnja u kojem je 61 posto Grka odbacilo mjere štednje, Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije otvoreno je govorio o Grexitu.
Europa je ove pregovore s Grčkom prikazala kao “sad ili nikad” šansu za trajno rješavanje krize. Tvrdolinijaši, uključujući i njemačke ideje o privremenoj suspenziji grčkog članstva u EU, prisilile su grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da kapitulira. Nobelovac Paul Krugman pisao je kako su ovi zahtjevi iznad drastičnih i kako su zapravo čista osvetoljubivost.
Jastrebovi duga
Nizozemski premijer Rutte predvodio je neformalnu skupinu “jastrebova” koji su imali najtvrđi stav o Grčkoj i grčkom dugu. On je kolegama na sastanku poručio kako bi preblag sporazum s Grčkom mogao srušiti njegovu Vladu zbog protivljenja takvom stavu prema Grčkoj u Nizozemskoj.
Njemačka kancelarka Angela Merkel željela posvećena je otplati duga, koja Grčka uglavnom duguje europskim vladama. Bez obzira na to što je dogovoreno, svi detalji ovog sporazuma gotovo se sigurno neće realizirati, piše Bloomberg.
Govoreći pred parlamentom, grčki ministar financija rekao je kako će sporazum biti teret za njega do kraja života. Cipras je pak rekao kako je na uvjete pristao s “nožem na vratu”.
Hoće li biti otpisa duga?
Ključno je pitanje hoće li biti otpisa duga. U analizi MMF-a objavljenoj u utorak, stoji kako grčki dugovi trebaju biti smanjeni “daleko iznad” onoga što su europski partneri spremni ponuditi. Analitičari procjenjuju kako će grčki dug dosegnuti gotovo 200 posto BDP-a. Usporedbe radi najnaprednije svjetske ekonomije dug drže debelo ispod 100 posto BDP-a.
Na pitanje je li ovaj sporazum izvediv bez olakšavanja tereta za Grčku, odnosno otpisa duga, generalna direktorica MMF-a Christine Lagarde rekla je: “Odgovor je vrlo kategoričko ne”. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pak Grčkoj poručuje da je jedini način na koji mogu dobiti smanjenje duga napuštanje eura.
Zadatak grčke Vlade postajat će sve teži kako se ekonomija bude smanjivala. Nezaposlenost u Grčkoj najveća je u eurozoni – više od 25 posto, a nezaposlenost mladih iznosi gotovo 50 posto. Grci su svoj bijes demonstrirali na ulicama u srijedu, sukobljavajući se s policijom na prossvjedima protiv mjera štednje. Nedaleko od tih nerada, u Grčkom parlamentu ministar obrane Panos Kamenos nazvao je sporazum “rezultatom ucjene, državnim udarom” koji će od Grčke napraviti primjer i dokaz njemačke hegemonije. Pa ipak, argumentirajući kako grčka nema drugog izbora, glasao je za sporazum,