Dobrodošli u 2023. Hrvatska je i dalje na začelju Europe u obrazovanju učenika da budu aktivni i odgovorni građani
'Kada pojedinac nema funkcionalnu političku pismenost, to čini štetu njemu, ali i društvu i zajednici', govori profesor Šalaj
Iz godine u godinu u cijelom nizu tekstova ponavljamo isto: za uspjeh demokracije važna je, između ostaloga, politička pismenost građana, a pritom je posebno važna politička pismenost mladih. Upravo ona ukazuje odgajamo li, kao društvo, mlade da budu aktivni i sposobni sudionici demokratskih političkih procesa. Uz sve ovo, ponavljamo i sljedeće: Hrvatska još uvijek nema sustavan Građanski odgoj i obrazovanje u školama.
U tome, kako pokazuje istraživanje GONG-a s konca 2022., ozbiljno kaskamo za zemljama poput Njemačke, Austrije i Francuske. U njihovim obrazovnim sustavima nalazi se bogatstvo učenja i poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) koje bismo i mi mogli iskoristiti, proizlazi iz GONG-ove analize koju potpisuje autorica Monika Pažur, inače s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Bogatstvo GOO-a
Rezultati ove važne komparativne analize sugeriraju zaključak kako ove tri zemlje, u odnosu na Hrvatsku, razvoju demokracije i građanske kompetencije pristupaju “značajno usmjerenije, više holistički i planski”. U školama ovih triju zemalja uveden je predmet kojim se učenike priprema za aktivan građanski angažman. Za poučavanje o ljudskim pravima i demokraciji učitelje se, pritom, ozbiljno priprema tijekom njihovog školovanja i kasnijih edukacija i usavršavanja.
U Njemačkoj, primjerice, učenici imaju sustavno građansko obrazovanje od razine obrazovanja koja bi bila ekvivalentna našim višim razredima osnovne škole. U Austriji su pokušali s GOO-om kao temom koja se provlači kroz ostale predmete (međupredmetno), međutim utvrdili su da tako ne uspijevaju u pripremi učenika da budu aktivni građani. Zaključili su da GOO mora biti zaseban predmet.
Od 1999., kada su se na to odlučili, Austrija ovaj predmet uvodi sve ranije i ranije u obrazovanje učenika. Povezano je to i s time što je Austrija 2007. dobnu granicu za izlazak na izbore s 18 spustila na 16 godina pa svoje učenike sustavno pripremaju da donose informirane odluke u demokratskom društvu. Francuzi se pak, navodi GONG-ova analiza, mogu pohvaliti najvećim brojem sati nastave na predmetu koji se zove Građansko i moralno obrazovanje. Provodi se od njihovog 7. do 12. razreda s prosječno dva do tri sata tjedno.
Lakše uvesti, teže provesti
Hrvatska je, međutim, daleko od ovih primjera. Građanski se odgoj kao međupredmetna tema u osnovnim i srednjim školama obrađuje od 2019. Povratnih informacija o kvaliteti i učestalosti provođenja GOO-a u ovom obliku – jednostavno nema. Isto tako, sustavne pripreme učitelja i nastavnika za provedbu GOO-a – na nacionalnoj razini – također nema.
“Lakše je nešto uvesti međupredmetno, ali je takav pristup teži za provedbu jer podrazumijeva sve nastavnike. Mi za to ljude ne pripremamo, a očekujemo da to rade iako nije dovoljno jasno konceptualno razjašnjeno”, kazala je autorica GONG-ove analize Pažur na predstavljanju rezultata krajem 2022. Time se osvrnula i na manjak nacionalne edukacije učitelja i nastavnika za provođenje GOO-a, kao i na nedostatak pripreme za poučavanje o ljudskim pravima i demokraciji u inicijalnom obrazovanju učitelja – na fakultetima.
Indikatori za demokratsku krizu
S druge strane, edukacije učitelja za GOO u spomenutim se zemljama snažno vrše, izraženi su standardi kvalitete, kao i vrednovanje kvalitete takvih programa. Kod nas to, zaokružila je autorica, često izostaje. U Hrvatskoj je glavnina napora oko provođenja konkretnijeg GOO-a koncentrirana u civilnom društvu. Komentiramo to s Bertom Šalajem, profesorom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji studente na svojim kolegijima poučava o demokraciji i tome što ona znači.
Godinama analizira zbivanja oko GOO-a u Hrvatskoj i ukazuje na posljedice njegova manjka. Jedna smo od rijetkih zemalja Europe, kaže Šalaj, koja nema sustavno građansko obrazovanje u školama. “Imamo međupredmetnu provedbu, međutim to mi se čini kao alibi. Ministarstvo može reći da imamo Građanski odgoj u školama, no u praksi to nije sustavno niti znamo kako se uopće provodi. Tek iz razgovora s nastavnicima znamo da ga neki u svojim predmetima provode, a neki ne”, opisuje profesor.
Pitamo o perspektivi demokratskog društva bez obrazovanja za demokraciju. “Svi indikatori ukazuju na demokratsku krizu. Kada pojedinac nema funkcionalnu političku pismenost, to čini štetu njemu, ali i društvu i zajednici”, veli Šalaj pa ukazuje na odaziv od jedva 48 posto na posljednjim parlamentarnim izborima. “Ne tvrdim korelaciju, ali je indikativno”, ističe.
Nedostatna politička pismenost
Pojedine primjere lokalnih sredina – poput Rijeke, Siska, Krapinsko-zagorske županije, Zagreba – koje su odlučile u svojim školama uvesti GOO kao izvannastavni ili fakultativni predmet, pozdravlja i kaže kako je bolje išta, nego ništa. Ovdje snažno uskače civilno društvo s pripremom nastavnika za provedbu. “Treba, međutim, uzeti u obzir da ti programi ipak obuhvaćaju manji broj učenika. Ovaj pristup svakako održava vatru živom, da se tako izrazim, ali na nacionalnoj razini i dalje čekamo. Vidjet ćemo je li to čekanje Godota”, kaže profesor.
Politička kultura mladih, poentira Šalaj, sada izgleda dosta pesimistično. Podsjeća na posljednje istraživanje o političkoj pismenosti mladih iz 2021. koje govori da ona jednostavno nije adekvatna. Primjerice, više od pola maturanata uopće ne razumije bit opozicije. “Bez obzira na to, u tom se smislu ništa ne događa”, sumorno kaže i zaključuje kako akademska zajednica, civilno društvo i mediji zajedno na to moraju upozoravati. Odgovor je na politici.