Zaseban predmet Građanskog odgoja nužan je u školama. Ali nema ga u planu u cjelodnevnoj nastavi
Pučka pravobraniteljica ističe kako je upitno koliko bez uvođenja zasebnog predmeta možemo osigurati da će mladi biti aktivni građani demokratskog društva
Bez uvođenja zasebnog predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), pitanje je koliko se adekvatno učenici i nastavnici u hrvatskim školama mogu posvetiti temama demokracije, aktivnog građanstva i ljudskih prava. Riječ je o ključnim temama za ovdašnje prilike s obzirom na nisku političku pismenost mladih u Hrvatskoj, na koju ukazuje cijeli niz relevantnih istraživanja. Upozorava tako Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svom najnovijem, godišnjem izvješću za 2022. godinu.
Poziva, pritom, da se evaluiraju dosadašnji učinci provedbe međupredmetne teme GOO-a. U svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama, od školske godine 2019./2020., GOO se provodi tako da se isprepliće kroz ostale školske predmete – međupredmetno. Do danas, međutim, nema povratnih informacija o tome koliko je takva provedba uspješna i kakvi su učinci. Stoga Pravobraniteljica poziva donositelje odluka da preispitaju ovakav model. To se, izgledno, neće dogoditi jer u prijedlogu reforme osnovne škole – cjelodnevne nastave – GOO nije predviđen kao zaseban predmet.
Bez ideje o smislu opozicije
“Nedostaje ozbiljno sustavno obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti, a posljedice su jasno vidljive – kako u pritužbama građana, našim analizama u izvješćima Hrvatskom saboru i istraživanjima koja provodimo. Naime, građani često nisu upoznati sa svojim pravima, kao ni kako se i kome obratiti ako im je potrebna zaštita prava”, poručila je Pučka pravobraniteljica još krajem siječnja ove godine, povodom Svjetskog dana obrazovanja.
U godišnjem izvješću za 2022., koje je danas službeno predstavljeno, prisnažuje pa ističe kako niz istraživanja upućuje na nisku političku pismenost mladih, njihovo nedostatno znanje o ljudskim pravima te na nizak stupanj njihove političke participacije i povjerenja u institucije. Sve to, podcrtava Pravobraniteljica, upućuje na važnost obrazovanja za ljudska prava.
Jedno od istraživanja recentnijeg datuma koje upućuje na aktualnu političku (ne)pismenost hrvatskih maturanata, objavili su 2021. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, GONG, Filozofski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Grazu. Iako ono bilježi određene pomake u odnosu na istraživanje iz 2015., među mladima su i dalje nemalo prisutni diskriminatorni stavovi spram LGBTIQ osoba, više od 50 posto njih ne zna što bi mislilo o karakteru Nezavisne Države Hrvatske, a većina ih ne zna što je politička opozicija niti koja je njezina bit.
Nejednakost u pristupu GOO-u
Nisu upoznati s time tko može promijeniti Ustav u Republici Hrvatskoj, a većina ih ne raspoznaje liberalnu ili demokršćansku ideološku stranačku poziciju. Tek trećina ispitanika zna prepoznati koje su države članice Europske unije. Ranija istraživanja, ona iz 2019., govore o sklonosti mladih prema nacionalizmu i njihovoj rezerviranosti prema ideji multikulturalnosti hrvatskog društva. Istraživanja ovdašnjih znanstvenika, konačno, govore o tome da današnje generacije mladih imaju konzervativnije i tradicionalnije stavove u odnosu na njihove djedove i bake.
U takvim okolnostima, obrazovanje za ljudska prava i aktivno građanstvo u hrvatskom obrazovnom sustavu svedeno je tek na međupredmetnu temu Građanskog odgoja i obrazovanja, o čijoj provedbi nemamo baš nikakve službene povratne informacije resornog Ministarstva. Tek poneka neovisna istraživanja govore da nastavnicima nedostaju edukacije za provedbu GOO-a kao međupredmetne teme, brojni od njih su nemotivirani provoditi ga u sklopu svojih predmeta što u konačnici rezultira time da ne dobivaju svi učenici na jednak način ove važne sadržaje.
Cjelodnevna škola bez GOO-a
Pojedine inicijative za konkretnijim građanskim obrazovanjem vidljive su u lokalnim sredinama koje se odluče uvesti GOO u svojim školama kao fakultativni predmet ili izvannastavnu aktivnost. Nadomjestak je to manjkavom modelu na nacionalnoj razini. Hrvatska u tom smislu, pokazuje pak GONG-ovo istraživanje s kraja 2022., ozbiljno kaska za zemljama poput Njemačke, Austrije i Francuske.
U školama ovih triju zemalja uveden je predmet kojim se učenike priprema za aktivan građanski angažman. Za poučavanje o ljudskim pravima i demokraciji učitelje se, pritom, ozbiljno priprema tijekom njihovog školovanja i kasnijih edukacija i usavršavanja. Svega toga u Hrvatskoj – osim u pojedinim lokalnim sredinama – nema. Pravobraniteljica stoga u svom netom predstavljenom izvješću podcrtava:
“Upitno je koliko bez uvođenja zasebnog predmeta učenici i nastavnici mogu posvetiti dovoljno pažnje sadržajima koje je nužno usvojiti u školi, a kako bi osigurali da će mladi biti aktivni građani demokratskog društva u budućnosti”. Zaključuje kako bi bilo važno evaluirati dosadašnju provedbu GOO-a kao međupredmetne teme i to “kroz širok dijalog donositelja odluka sa svim relevantnim dionicima”. Međutim, projekt cjelodnevne nastave – reformski projekt ministra Radovana Fuchsa za osnovne škole – ne predviđa Građanski odgoj kao zasebni predmet.