Trećina maturanata misli da su gejevi bolesni, 50% smatra da bi se trebali skrivati. Najtužnije? To je pomak u odnosu na 2015.
Novo istraživanje otkriva i njihov stav prema NDH te da 45 posto klinaca misli da je ZDS ponekad opravdan
Za uspjeh demokracije važna je, između ostaloga, politička pismenost građana, a pritom je posebno važna politička pismenost mladih. Ona ukazuje odgajamo li, kao društvo, mlade da budu aktivni i sposobni sudionici demokratskih političkih procesa. Ako je suditi prema upravo objavljenom istraživanju političke pismenosti hrvatskih maturanata, bilježimo određene pozitivne pomake u odnosu na 2015. godinu, kada je posljednji put objavljeno istraživanje istovjetno ovome.
Istraživači Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti, GONG-a, Filozofskog fakulteta u Rijeci i Sveučilišta u Grazu izvještavaju, primjerice, o značajnom napretku po pitanju tolerancije učenika završnih razreda srednjih škola prema gej osobama. Dok je 2015. zabilježeno gotovo 50 posto maturanata koji su smatrali da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti, s odmakom od šest godina postotak maturanata koji tako misli pao je na oko 34 posto, odnosno trećinu.
Skoro 50 posto misli da bi se gejevi trebali skrivati
I dalje su, međutim, nemalo prisutni diskriminatorni stavovi spram gejeva. Skoro 50 posto mladih smatra da se homoseksualnost ne bi trebala isticati u javnom prostoru.
Petina ih smatra da bi se osobama homoseksualne orijentacije trebao zabraniti rad s djecom, a na pitanju treba li gejevima dozvoliti posvajanje djece, maturanti su jako polarizirani; oko 40 posto ih je protiv toga, a oko 40 posto to podržava. Prije šest godina, više od 55 posto maturanata smatralo je da se homoseksualnim osobama treba zabraniti posvajanje djece.
Ne znaju što bi mislili o NDH
Gledajući maturantske stavove o Drugom svjetskom ratu, pitanje koje u svakoj iteraciji istraživanja podiže najviše bure u javnosti ono je o njihovom određenju prema NDH kao fašističkoj tvorevini.
U prvom istraživanju 2011., više od 72 posto maturanata nije decidirano smatralo da je NDH bila fašistička tvorevina. Četiri godine kasnije, oko 23 posto maturanata smatralo je da NDH nije bila fašistička, a u ovogodišnjem istraživanju tako ih misli nešto više od 15 posto. Na drugome polu, više od 31 posto ih smatra da je NDH bila fašistička, a 2015. taj je postotak bio nešto manji (28,5 posto).
Čak 53 posto maturanata uopće ne zna što bi mislilo o karakteru Nezavisne Države Hrvatske. Zanimljivo je, pritom, opažanje istraživača; kod uvjerljive većine pitanja o Drugom svjetskom ratu, većina se ispitanika izjašnjava kao neodlučna što, bilježe znanstvenici, može ukazivati na nezainteresiranost maturanata za ovu temu, nedostatak informacija na temelju kojih bi prosuđivali ili, pak, na namjerno zaobilaženje izjašnjavanja.
Puno ih nalazi opravdanje za ZDS
Pitanje koje se prvi put pojavilo u ovom istraživanju, ispitivalo je stav maturanata o opravdanosti upotrebe pozdrava “za dom spremni” na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata. Upotrebu ZDS opravdanom u tom kontekstu smatra gotovo 45 posto ispitanih maturanata, oko 25 posto tome se protivi, dok ih je 30 posto neodlučno.
Kada ih se pita o karakteru SFRJ, više od pola ih smatra da se radilo o komunističkoj diktaturi, a gotovo polovica srednjoškolaca iz završnih razreda slaže se s tvrdnjom da su Hrvati u toj državi bili u podređenom položaju.
“S druge strane, 50 posto sudionika vidi tu istu SFRJ kao politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Republiku Hrvatsku”, navode autori istraživanja Nikola Baketa, Kosta Bovan i Jelena Matić Bojić.
Ne razumiju bit opozicije
Istraživanje daje uvid i u cijeli niz ostalih stavova i znanja ovogodišnjih maturanata, primjerice, više od pola ih uopće ne zna tko čini političku opoziciju; ponuđen točan odgovor je “stranke koje nisu dio vladajuće većine u parlamentu”. Da ne razumiju bit opozicije, ukazuje i podatak iz istraživanja o njihovoj pretežnoj neodlučnosti kada im se predstavi tvrdnja “Zadaća opozicije nije kritizirati vladu, nego podržavati njen rad”. Samo 18,8 posto učenika zna tko u Hrvatskoj može promijeniti Ustav, a više od pola ih ne zna kako se biraju ministri u Vladi RH.
Također, više od pola ih ne raspoznaje liberalnu ili demokršćansku ideološku stranačku poziciju, a tek trećina ispitanika zna s popisa prepoznati države koje su članice Europske unije. Interesantno, na pitanjima aktualne vlasti – vladajuće stranke i premijera – učenici u mnogo višim postocima no prije šest godina daju točne odgovore pa ih 42 posto zna da je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Za premijera Zorana Milanovića 2015. je znalo 26,9 posto maturanata.
Velike razlike u znanju između gimnazijalaca i strukovnjaka
Istraživači to pripisuju pandemiji koronavirusa, odnosno vidljivosti državnog vrha u tom kontekstu i općenito većem stupnju informiranja učenika o aktualnim političkim zbivanjima. Svakako zabrinjavaju uočene razlike u političkom znanju između učenika gimnazija i strukovnih škola; gimnazijalci ostvaruju 50 posto bolje rezultate od učenika četverogodišnjih strukovnih programa te dvaput bolje rezultate od učenika trogodišnjih strukovnih programa.
Pritom valja imati na umu da oko 70 posto hrvatskih srednjoškolaca pohađa upravo strukovne programe, a istraživači upozoravaju da u proteklih šest godina nije došlo do značajnog pomaka u osnaživanju političke pismenosti učenika strukovnih programa. Svemu ovome, na kraju, dodajmo da Građanski odgoj i obrazovanje i dalje nije zaseban predmet u školama. On egzistira u izoliranim lokalnim otocima, poput Rijeke ili Siska, i to kao izvannastavna aktivnost za koju se opredjeljuju samo zainteresirani učenici.