Dogovorena stroža pravila: Vlada mora objaviti kome točno daje milijarde iz EU fonda za oporavak
Kome ide novac? Odgovor na to pitanje nije tajan, ali je u najmanju ruku teško dostupan. Sad će se to promijeniti
Premijer Andrej Plenković bio je vidno zadovoljan: sredinom prosinca prošle godine Europska unija odobrila je isplatu druge rate novca za oporavak, pa je Hrvatskoj u proračun sjelo još 700 milijuna eura.
S ranije uplaćenim avansom i prvom ratom, država je iz posebnog europskog mehanizma za oporavak i otpornost primila ukupno dvije milijarde i 218 milijuna eura. To je “40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava”, pohvalio se predsjednik Vlade.
Šarolike investicije
Iz tog fonda, osmišljenog zbog pandemije, u Hrvatskoj se financira cijela lepeza vrlo šarolikih investicija. Opremanje bolnica i izgradnja vrtića. Digitalizacija državne uprave i kupnja gradskih autobusa. Novi sustav naplate cestarine i izgradnja Trga pravde. Vaučeri za obrazovanje i sanacija odlagališta… Sve zajedno 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava koje treba potrošiti do kraja kolovoza 2026.
Ali kome točno ide novac? Odgovor na to pitanje nije tajan, ali je u najmanju ruku teško dostupan. Ni u Hrvatskoj niti u drugim članicama EU-a ne postoji jednostavna, lako pretraživa, jedinstvena baza podataka o tome kome je i koliko novca isplaćeno. Ti podaci, ponovimo, nisu tajni – moglo bi se do njih doći, primjerice, detaljnim pretraživanjem isplata iz državne riznice. Europski parlament to je uspio promijeniti.
Lako dostupni podaci
Ovog je tjedna parlament službeno potvrdio dogovor s Vijećem o uvođenju novih energetskih mjera u nacionalne planove oporavka. No, u sklopu tog dogovora prošao je i amandman kojim se države obvezuje da redovito objavljuju podatke o sto najvećih dobitnika sredstava iz fonda za oporavak. Sve vlade EU članica, pa tako i Plenkovićeva, morat će dvaput godišnje objavljivati i ažurirati te podatke.
„Svaka država članica stvara javni portal koji je jednostavan za upotrebu i koji sadržava podatke o 100 krajnjih primatelja koji primaju najveći iznos sredstava za provedbu mjera u okviru Mehanizma. Države članice ažuriraju te podatke dvaput godišnje”, piše u amandmanu koji je postao dio uredbe i time obvezujući.
Za tvrtke će se objavljivati njihov naziv i identifikacijska oznaka – u hrvatskom slučaju to bi mogao biti OIB – a ako je riječ o fizičkim osobama, njihovo ime i prezime. Uz to, morat će biti objavljen iznos za svakog primatelja i koja je mjera financirana.
Mala, ali važna pobjeda
Na popisu će morati biti prvih sto najvećih dobitnika sredstava, što ne znači da države članice ne mogu odlučiti objavljivati i više od toga. Portal Politico javlja da su se europske vlade u početku opirale ovom prijedlogu, ali su na kraju popustile zahtjevu parlamenta, u sklopu širih pregovora o prenamjeni dosad neiskorištenih sredstava iz mehanizma za oporavak.
Europski parlament ovime je prisilio europske vlade da goleme iznose novca – ukupno je riječ o više od 720 milijardi eura za cijelu EU – troše transparentnije i da europska javnost ima realan uvid u to tko su stvarni dobitnici EU novca za oporavak. U zemljama poput Hrvatske, gdje je povjerenje u institucije izuzetno nisko, ovo je naoko mala, ali u praksi vrlo bitna pobjeda.