Telegram otkriva: Vlada Rimcu za robotaksije dosad isplatila 89,7 milijuna eura iz EU

Sredinom listopada Vlada je ažurirala popis 100 najvećih dobitnika novca iz NPOO-a. Na vrhu liste su robotaksiji

Ovoga četvrtka Vlada se pohvalila da im je iz Bruxellesa stigla dobra vijest. Europska komisija ocijenila je da su ispunjeni preduvjeti za isplatu treće rate europskih sredstava za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Do kraja godine u državni proračun trebalo bi biti uplaćeno još 700 milijuna eura.

“Hrvatska će biti prva zemlja u Europskoj uniji koja će imati uplaćenih preko 50 posto raspoloživih bespovratnih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a”, citirali su u priopćenju iz Banskih dvora premijera Andreja Plenkovića. Novac, dakle, redovito stiže – ali kako se troši?

Najveća isplata dosad

Dio odgovora na to pitanje daje lista sto najvećih korisnika sredstava koju je Vlada dužna redovito objavljivati. U zadnjem ažuriranju sredinom listopada, na vrhu popisa došlo je do promjene: do ovog trenutka, najveću pojedinačnu isplatu u okviru NPOO-a dobio je projekt tzv. robotaksija.

Za projekt Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture tvrtki Project 3 Mobility isplaćeno je dosad 89.749.607,53 eura, pokazuje Vladina lista koju moraju osvježavati novim podacima svakih šest mjeseci. Tu obavezu je, za sve zemlje članice koje koriste EU sredstva za oporavak, ove godine progurao Europski parlament, s ciljem da trošenje ovog novca bude transparentnije i da europska javnost ima bolji uvid u investicije koje su njime financirane.

Na prvom popisu, koji je Vlada u tišini objavila prije nekoliko mjeseci, dominirali su državni projekti iz područja izgradnje infrastrukture – poput ulaganja u javne vodoopskrbne mreže i sustave odvodnje otpadnih voda – i različiti projekti digitalizacije. Na listi je bilo i privatnih tvrtki koje su dobile sredstva u okviru plana oporavka, uglavnom za podizanje energetske učinkovitosti u proizvodnom procesu.

Uplaćen im je avans

Projekt tzv. robotaksija – autonomnih električnih vozila u javnom prijevozu Zagreba – jedan je od najvećih pojedinačnih projekata u okviru hrvatskog NPOO-a koji vodi privatna kompanija, u suvasništvu inovatora i poduzetnika Mate Rimca. Utoliko nije iznenađujuće da su se na novom popisu našli na samom vrhu.

Iznos koji im je dosad uplaćen odgovara iznosu predujma na koji su imali pravo nakon što je krajem lipnja Vlada s njima potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. No, taj je ugovor potpisan kasnije nego što se očekivalo jer je Vlada morala čekati odobrenje Europske komisije.

Što piše u ugovoru?

U ugovoru o dodjeli europskih sredstava, koji je Telegram dobio na uvid, predviđeno je ovo avansno plaćanje i to u maksimalnom iznosu od upravo 89,7 milijuna eura. Ukupna bespovratna sredstva koja ovaj projekt može dobiti 179,5 milijuna eura. Taj iznos pokriva oko 45 posto prihvatljivih troškova projekta, izvijestila je u svibnju Europska komisija.

“Ako se projekt pokaže vrlo uspješnim i stvara dodatne prihode, korisnik će dio primljene potpore vratiti Hrvatskoj”, istaknuli su tada iz Bruxellesa. Drugim riječima, ako robotaksiji budu vrlo profitabilni, dio iznosa koji im je dodijeljen kao državna potpora morat će vratiti u proračun. Odobrenje Komisije čekalo se dugo, što je jedan od razloga da je Vlada nedavno tražila pomicanje rokova za jednu fazu razvoja ovog projekta.

Ostat će pri vrhu

Uz robotaksije, i ovim ažuriranim popisom najvećih korisnika sredstava iz plana oporavka dominiraju državni i javni projekti, poput već ranije spomenutih vodnokomunalnih ulaganja. Visoko je plasiran i, primjerice, projekt Razvoj mreže seizmoloških podataka, vrijedan 11 milijuna eura, koji se provodi u okviru PMF-a te zagrebački ZET koji je za modernizaciju tramvajskog prometa dosad povukao 7,5 milijuna eura.

Lista sto najvećih dobitnika mijenjat će se, dakako, i u budućnosti, s obzirom da je velik broj natječaja još u tijeku ili će tek biti raspisan. Međutim, robotaksiji će, vjerojatno, ostati pri vrhu popisa jer je, kako smo već spomenuli, riječ o jednom od najvećih projekata u okviru NPOO-a. Pogotovo kad se uzme u obzir da o drugom velikom ulaganju, biorafineriji u Sisku, zasad nema nekih posebnih vijesti.