Donosimo pregled nekih duljih Telegramovih tekstova za koje tijekom tjedna možda niste imali vremena
Pregled Telegramovih dužih tekstova, komentara, priča, analiza...
Protekli je tjedan obilježila dramatična scena iz Haaške sudnice. General HVO-a Slobodan Praljak, nakon što mu je potvrđena presuda za ratne zločine i kazna od dvadeset godina, pred kamerama je odbacio krivnju i popio otrov od kojeg je, vrlo brzo, preminuo. Telegram je iscrpno, s nekoliko komentara i analiza, pratio ovu temu.
Osim toga, ovaj smo tjedan, objavili priču o sutkinji Maji Šupe zbog koje je Hrvatska sada prijavljenja Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Dragan Markovina pisao je o novoj knjizi Dejana Jovića, a intervjuirali smo i kandidata za rektora Sveučilišta u Zagrebu, Damira Bakića. Ako ste slučajno nešto od toga propustili, ili jednostavno niste imali vremena za čitanje dužih tekstova, evo prilike da nadoknadite propušteno.
1. Teško se praviti da je Tuđmanova politika u Bosni bila samo diplomatska, no problem su nejednaki kriteriji Haaga
Samoubojstvo generala Praljka nakon što mu je potvrđena presuda dodatno je kompromitiralo ionako nevjerodostojan tribunal u Haagu. Sud je, sada se može slobodno reći, bio ispod şvoje povijesne uloge. Trebao je osuditi najveće zločince i pridonijeti pomirenju, a samo je produbio sukobe između Hrvata, Srba i Bošnjaka, piše Drago Hedl.
2. Praljkov tragičan čin demonstrira krajnji ishod privrženosti politici koja ga je i dovela pred Sud
U ovotjednoj kolumni Božo Kovačević piše o Haškom sudu i njegovim ciljevima te tragičnom činu Slobodana Praljka. “Odlukom da sam sebi presudi general Praljak je na očajnički način demonstrirao krajnji ishod privrženosti politici koja ga je dovela do toga da bude optuženik i primorala da se pojavi pred Sudom”, piše Kovačević u komentaru koji u cijelosti možete pročitati ovdje.
3. Kako mi je Herceg-Bosna uništila grad
Uoči presude hercegovačkoj šestorci, inače rođeni Mostarac Dragan Markovina pisao je tome kako su se ratna zbivanja reflektirala na njegovu mladost u gradu.”Kad je tijekom prvog rata HVO organizirao obranu Mostara, zajedno s pripadnicima Teritorijalne obrane i uspio ga osloboditi od paravojnih srpskih postrojbi i ostataka JNA, odigrao je pozitivnu ulogu. No, sve ono što se događalo nakon toga bilo je tragično i sramotno”, piše Markovina.
4. Koliko sam ga poznavao, Praljak nije bio ratni zločinac, ali hrvatska strana u Bosni jest činila teške zločine
Telegramov kolumnist svoj je ovotjedni tekst posvetio generalu Praljku. Osvrnuo se na njegov ratni put i konstatirao da Praljak gotovo sigurno nije bio ratni zločinac iako je hrvatska strana u Bosni činila teške zločine. Naš kolumnist konstatira da je Parljak jednostavno bio žrtva”svog hubrisa i povijesnih okolnosti kojima se nije imao razumijevanja suprotstaviti”. Cijeli komentar s nevjerojatnim detaljima iz perioda Praljkovog vojnog staža pročitajte ovdje.
5. Hrvatsko društvo još nije pleme; zašto bismo svi trebali biti krivi za zločine, a ne samo oni koji su za njih osuđeni?
Dragan Markovina komentirao je reakciju Vlade, prvenstveno premijera, na jučerašnju presudu i samoubojstvo generala Praljka. “Koncentrirati sve izjave na Praljkovo samoubojstvo, izražavati mu zahvalnost za sve što je napravio, žaliti njegovu žrtvu, a pritom se uopće ne osvrnuti na stvarne žrtve, sadržaj presude i njezine posljedice može u krajnjoj liniji samo netko tko ni najmanje ne razumije poziciju u kojoj se nalazi”, piše Markovina.
6. Kako riješiti problem sa smećem? Pa, možda bi se netko trebao sjetiti posuditi jako logičan irski model
U svojoj ovotjednoj kolumni, Telegramov ekonomski analitičar Goranko Fižulić piše o irskom konceptu gospodarenja otpadom o ‘tri kante za otpad u kućanstvu’ koji bi mogao riješiti problem Hrvatske sa smećem. “Kada smo već toliko zakasnili za ostatkom Europe i razvijenog svijeta u očuvanju okoliša, te doslovno rasipamo sirovine jer ih nismo u stanju organizirano prikupiti, razvrstati i preraditi onda bismo barem mogli pokušati kopirati najbolja tuđa iskustva”, piše Fižulić.
7. Zašto mislim da je Jovićeva nova knjiga, koja otvara sve naše suvremene tabue i mitove, iznimno važna
Dragan Markovina ovaj je tjedan recenzirao ‘Rat i mit’, novu knjigu profesora Dejana Jovića. U tekstu Markovina objašnjava zašto mislim da je Jovićeva nova knjiga, koja otvara sve naše suvremene tabue i mitove, iznimno važna. “Jović je zapravo napisao zastrašujuću dijagnozu hrvatske stvarnosti i paralizu čitavog društva ratnim diskursom i planskim suspendiranjem slobode da se o ratu slobodno misli i govori”, piše Markovina.
8. Sjećate li se spektakularne sutkinje Šupe iz slučaja Horvatinčić? Sad smo zbog nje prijavljeni Strasbourgu
Sutkinja Maja Šupe u fokus javnosti dospjela je nakon oslobađajuće presude Tomislavu Horvatinčiću i monologa u kojem se obračunala sa sinom Talijana koje je Horvatinčić pregazio te medijima koji su pratili slučaj. U novoj epizodi, sutkinju Šupe Sudu za ljudska prava u Strasbourgu prijavio je jedan zagrebački odvjetnik nakon što ga je osudila za lažno prijavljivanje kaznenog djela jer je podnio prijavu protiv njezine tri kolegice sa suda u Splitu zbog sumnje da su zlorabile svoje funkcije u jednom postupku njegovih klijenata.
9. Može li ovaj gospodin poraziti čuvenog Borasa na izborima za rektora? Intervjuirali smo ga čim se kandidirao
U ožujku sljedeće godine održat će se izbori za rektora zagrebačkog Sveučilišta. Damir Bakić, profesor na matematičkom odsjeku PMF-a i jedan od rijetkih članova Senata Sveučilišta koji se za svog mandata otvoreno suprotstavljao Borasovoj upravi, istaknuo je svoju kandidaturu. Posjetili smo ga na PMF-u i razgovarali o stanju na sveučilištu, krizi na Hrvatskim studijima, programu koji planira predstaviti i šansama na izborima.
10. Kovačević: Da se Vlada boji hibridnog rata uložila bi u IT, ne u avione. Ovako je jasno da samo ušutkava kritičare
Nakon istupa premijera Plenkovića, a zatim i ministra Krstičevića, fraza hibridni rat ušla je u opću upotrebu. Božo Kovačević u svom tekstu piše o ovom fenomenu. “Način na koji predstavnici hrvatske vlasti upotrebljavaju pojam hibridnog rata jasno ukazuje na njihovu namjeru da ušutkaju svoje kritičare kao potencijalnu petu kolonu zasad još neimenovanog neprijatelja”, piše Božo Kovačević.
11. Holiga: Što je hrabrost? Možda bi ljudi iz našeg nogometa nešto o tome mogli naučiti od ovog malog švedskog kluba
Mali švedski nogometni klub Östersunds FK europski je hit. Trener Graham Potter tamo je došao kada je klub sa sjevera Švedske bio u četvrtoj ligi. Danas su osvajači kupa, a upravo su osigurali proljeće u Europskoj ligi. Posebni su po tome što imaju trenera za kulturu. Što hrvatski klubovi mogu naučiti od njih, piše u svojoj ovotjednoj kolumni urednik Telesporta Aleksandar Holiga.
12. Frančeski: Iako apsolutno nema razloga za to, još uvijek vjerujem u Marija Hezonju
Kada je Mario Hezonja odlazio u NBA ligu, svi su, u manjoj ili većoj mjeri, bili uvjereni da će postati ozbiljan igrač. Samo par godina kasnije, Super Mario živi svoj posljednji NBA život. “No, Hezonji u ovom trenutku treba bljesak. Treba mu šansa. Treba mu nada. Treba mu samopouzdanje. Treba mu prilika. Nadam se da će je dobiti. Još uvijek vjerujem u njega, baš kao i prvi put kada sam čuo o klincu iz Dubrovnika koji je dobio nadimak Bijeli Jordan”, piše Hrvoje Frančeski.