Za vikend na Telegramu donosimo pregled nekih naših dužih priča koje ste možda propustili ovog tjedna
Deset priča, komentara i analiza, koje ste možda propustili
Možda, tokom tjedna, niste imali vremena pročitati neke naše veće tekstove. I ovaj smo tjedan izbacili nekoliko većih, i čini nam se, važnih tekstova, za koje mislimo da bi ih bilo šteta ne pročitati. Nabrojali smo ih, stoga, ovdje.
Intervjuirali smo ministricu obrazovanja Blaženku Divjak; Đivo Đurović napravio je veliki pregled karijere bivšeg Trumpova savjetnika Stevea Bannona, Dragan Markovina piše o slučaju krađe dokumenata kurikularne reforme od strane Crne Gore, a Goranko Fižulić radi usporedbu financiranja zdravstvenog sustava i Agrokora, te pronalazi mnoge sličnosti.
1. Ministrica Divjak prvi put detaljno o uvođenju informatike, kurikularnoj i lošim rezultatima Sveučilišta
U velikom intervjuu za Telegram, ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, detaljno objašnjava kako misli uvesti obaveznu informatiku u škole i predstavlja novi tim s kojim misli napraviti suštinski zaokret. Pritom otvoreno kritizira Sveučilište u Zagrebu čiji rezultati, kaže, pokazuju da ne vrednujemo kvalitetu i trud, konstatira kako ministarstvo ima problema s provođenjem upravnih nadzora jer im visoka učilišta ne dostavljaju potrebnu dokumentaciju te demantira navode iz intervjua Dijane Vican nedavno objavljenog na naslovnici Večernjeg.
2. Đurović: Kako je Bannon, ugledni bankar, postao populist i antisemit? Čitao sam knjigu koja nudi odgovor
Steve Bannon, do sada jedan od ključnih ljudi američkog predsjednika Trumpa, napustio je Bijelu kuću. Bannon je najkontroverzniji čovjek Trumpova kabineta, i zapravo, glavni ideolog trumpizma. Đivo Đurović napisao je detaljan pregled njegove fascinantne karijere, u kojoj je, između ostalog, radio za Goldman Sachs, velik novac zaradio na seriji Seinfeld, bio direktor alt-right medija i prvi prepoznao potencijal internetskih trolova.
3. Fižulić: Nema, doslovno, uštede koja može spasiti zdravstveni sustav. Godinama ga drugi financiraju
Telegramov analitičar Goranko Fižulić u svojoj ovotjednoj kolumni piše o dubiozama oko financiranja zdravstvenog sustava. “Hrvatski sustav javnog zdravstva i Agrokor koristili su godinama svoje dobavljače kao prikriveni izvor financiranja. Jedina razlika bila je u tome što je Agrokor razvio sofisticirani model plaćanja emitirajući regresne mjenice na dan dospijeća računa, a sustav javnog zdravstva nije se previše opterećivao ni tom formalnošću”, piše.
4. Plasira se teza da su mediji i navijači krivi za napad na Mamića. Evo zašto je to promašeno i bolno nepametno
Ovoga je tjedna, za vrijeme posjeta grobnici svoga oca u blizini Tomislavgrada, propucan Zdravko Mamić. Dio kroničara, u lamentiranjima nakon ovog događaja, krivce su pronašli u dijelu medija koji kritički pišu Mamiću i njegovim poslovima. Redakcija Telegrama, u uredničkom komentaru, piše zašto je opasno i vrlo nepametno izjednačavati pisanje protiv kriminala izjednačavati s pisanjem protiv nečijeg života.
5. Zašto je crnogorsko kopipejstanje kurikularne jedna od zabavnijih stvari
Mediji su ovoga tjedna otkrili da je Vlada Crne Gore jednostavno iskopirala dokumente kurikularne reforme, nastale pod Ekspertnom radnom skupinom Borisa Jokića. Dragan Markovina slučaj je analizirao u svojoj kolumni. “Tako smo dobili zabavnu priliku svjedočiti zanimljivom paradoksu po kojem bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo reagirati na krađu intelektualnog vlasništva, nečega što je zapravo bespovratno odbačeno”, piše.
6. BiH ne može stopirati Pelješki; mi ga možemo iskoristiti i riješiti pitanje granica koje se vuče od Tuđmana
“Zasad se čini da posljedice eventualnog daljnjeg pritiska iz BiH u vezi s reguliranjem graničnog problema ni po čemu ne bi mogle biti usporedive s onim do čega je doveo pritisak iz Slovenije u kontekstu pregovora o granici na moru. To treba iskoristiti za to da se, bez imperativa poštivanja kratkih rokova, sine ira et studio još jedanput raspravi o svemu što je za taj problem relevantno”, piše Božo Kovačević.
7. Godinama sam se borila s depresijom, dala otkaz i povukla se doma, u krevet. Pobijedila sam
Roberta Berci Černeka, profesorica hrvatskog iz istarskog mjesta Kaštelir, dugo se osjećala loše, a onda je krajem 2002. završila u riječkom Centru za krizna stanja. Trebale su joj godine, ali izvukla se. Sada je pristala Telegramovoj novinarki Rašeljki Zemunović, u razgovorima koje su vodile kroz nekoliko tjedana, ekstenzivno pričati o akutnoj depresiji s kojom se borila i tako je nastala ova velika priča.
8. Izašla je nova Cola Zero, dali smo ljudima u redakciji da je testiraju
Krajem prošle godine lansirana je nova Cola Zero. Sad se službeno zove Coca-Cola Zero Sugar i tijekom ove godine postepeno se širila po globalnom tržištu. Nedavno je stigla i kod nas. Okupili smo petero kolega i odradili malo, također posve nestručno istraživanje, iz vizure krajnjeg korisnika. Testirali smo pet različitih cola bez šećera da vidimo kako nova Coca-Cola stoji s konkurencijom.
9.Teniska džungla
“Ako niste talentom jedinstven wunderkind koji s 12 godina osvoji sve moguće turnire i ne potpišu vas velike menadžerske agencije koje vam prije 13. godine utrpaju masne novce i sponzorske ugovore, vrlo vjerojatno ćete iskusiti veliku životnu školu koja će vas do 21. godine itekako očeličiti za daljnji život. Jer u tenisu ili uspijete ili posrnete”, piše u Dino Marcan za Telesportvom.
10. Nogomet koji vraća vjeru
Urednički komentar Aleksandra Holige nakon ispadanja Osijeka i Hajduka iz Europe. “Ali pustimo sad analize i statistike, bavit ćemo se njima u danima koji dolaze – jer utakmice poput ove ogole nogomet na ono što duboko u svojoj biti jest i što ga čini najpopularnijom igrom na svijetu: čista emocija. Borba, padanje i ustajanje. Nada, euforija, srdžba, trud, patnja”