Doznajemo: Ustav će se stvarno mijenjati, ali neće se dirati način izbora predsjednika
Dvije najjače stranke su suglasne oko toga da se preciznije definira o čemu se može raspisati referendum
Vladimir Šeks je još jednom uspio malo protresti političku javnost svojom idejom o tome da bi se trebao ukinuti direktan izbor predsjednika Republike. Jedan od tvoraca hrvatskog Ustava iz 1990. godine smatra da bi Ustav trebalo izmijeniti tako da se predsjednika Republike ubuduće bira u Saboru.
Zanimljivo, u Saboru su HDZ i SDP počeli razgovarati o izmjenama Ustava. U tim razgovorima nije bilo, a sasvim je izvjesno da neće ni biti, razgovora o načinu biranja ili ovlastima predsjednika. A u tim razgovorima nema ni Vladimira Šeksa.
Prijetnja zavrzlame
Izmjena Ustava u Saboru vjerojatno je najkompliciranija operacija u domaćem političkom sustavu. Kako je za promjenu temeljnog državnog akta potrebna dvotrećinska većina, svaka dosadašnja izmjena bila je povod za dugotrajno, komplicirano i bolno natezanje političkih stranaka da bi se došlo do nužne potpore (trenutno je to 101 glas). A kako to uvijek biva kad je potrebno okupiti što više ljudi, svaki glas dolazi sa svojim specifičnim zahtjevom, čime se cijeli proces otežava, a izmjena Ustava počinje u javnosti sve više nalikovati političkoj trgovini.
Ovaj put će se, kako doznajemo, takva vrsta zavrzlame pokušati izbjeći. U dvije najjače političke stranke, a i šire, postoji slaganje oko toga da treba urediti tek mogućnost referendumske izmjene Ustava. U ništa drugo se ne namjeravaju petljati. Glasova imaju dovoljno, vladajuća većina i SDP imaju 110 mandata, no očekuje se da bi ovakve izmjene mogle biti prihvatljive i za još neke oporbene stranke i zastupnike.
Bez zadiranja u ljudska prava i prava manjina
Mijenjao bi se članak 87. u kojem sad stoji kako se referendum o promjeni Ustava može raspisati i na traženje deset posto birača. Za razliku od mukotrpne saborske procedure izmjene Ustava, ova referendumska ima samo jedan kriterij, da za izmjenu bude više od polovice onih koji pristupe referendumu.
Što će se točno mijenjati u toj odredbi stvar je daljnjeg toka razgovora, no prilično je izvjesno da je minimum izmjena taj da se na referendumima više neće moći odlučivati o pitanjima koja se tiču temeljnih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.
Krpanje referendumske rupe
Ostala ustavna pitanja koja su sporna neće se otvarati. Jer, tako to krene – netko bi možda birao predsjednika u Saboru, pa bi se onda vjerojatno morale mijenjati i njegove ovlasti, što bi već cijeli dogovor o promjenama Ustava moglo dovesti u slijepu ulicu. Ili, na novo križanje – netko bi poželio još definirati i bračnu jednakost istospolnih parova, netko drugi liberalizirati pravila o glasanju dijaspore, treći Ustavom zabraniti privatizaciju javne opskrbe vodom…
Izmjenom Ustava po pitanju raspisivanja referenduma bi se zatvorilo i jedno prilično nedefinirano poglavlje u hrvatskom političkom životu koje je dosad izazivalo mnoge prijepore. Naime, uz ustavno pojašnjenje temeljnih referendumskih pravila, u proceduri je i izmjena Zakona o referendumu, kojom bi se, između ostalog, produljio rok za prikupljanje potpisa s 15 na 30 dana, a Državno izborno povjerenstvo bi odlučivalo o tome je li referendumsko pitanje zakonito.
Što s predsjednikom?
A izbor predsjednika? Kako stvari stoje, priča o tome treba li se predsjednika birati kao dosad (usput, treba) ili u Saboru, nastavit će se izmjenjivati tek u vrućim željama onih koji baš i ne mogu smisliti aktualne stanovnike Pantovčaka.
Podsjetimo, 2014. godine je biranje predsjednika u parlamentu obećavao tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Predsjednik države bio je Ivo Josipović. Nakon pobjede Kolinde Grabar-Kitarović, u kampanji 2015. godine o tome da je sazrelo vrijeme za izbor predsjednika u Saboru govorio je tadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović, dvije godine kasnije i sadašnji šef socijaldemokrata Peđa Grbin. Sad je, eto, na Pantovčaku Milanović, a biranje predsjednika u Saboru zagovara Vladimir Šeks…