Država poduzetniku mora platiti još 38,5 milijuna kuna jer su mu uskratili potporu iz EU. Mislili su da vara
Iako se sumnjalo u muljaže, sud sad kaže da je Marko Pipunić trebao dobiti potporu
Država će slavonskom poduzetniku Marku Pipuniću, odnosno njegovoj tvrtki Copadio, morati platiti još 38,5 milijuna kuna nakon što je Trgovački sud u Osijeku ovih dana utvrdio da mu je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 1. kolovoza 2016. nezakonito uskratila već dodijeljenu potporu iz EU fondova.
Pipunić, inače vlasnik Žita, tvrtke koja je osnovala Copadio, prvi spor s državom dobio je u kolovozu prošle godine. Tada je odšteta, kako je Telegram pisao, dosuđena Pipunićevoj tvrtki Salami Aurea. Dokazano je, naime, da je odluka od dodjeli 38,5 milijuna kuna potpora nezakonito poništena. Ta presuda još nije postala pravomoćna, već se čeka odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Potporu nije dobio jer se sumnjalo da preko povezanih tvrtki želi izvući što više novca.
Zašto su se pojavile sumnje u muljanje s potporama?
Sve je počelo u svibnju 2016. kada je u medijima objavljen popis na kojem je bila 21 hrvatska tvrtka za koje je Europska komisija sumnjala da pokušavaju varati na natječaju za potpore. Među njima su bile i ove Pipunićeve. “Nadzor smo aktivirali jer smo imali ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta kod natječaja”, kazala je tada Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave poljoprivrede i ruralnog razvoja Europske komisije.
Poljoprivredni konzultant, Kristijan Mavrek za Telegram je tada ekstenzivno objasnio kako su se sumnje pojavile jer su veliki poljoprivredni poduzetnici, poput Pipunića, odmah nakon raspisivanja natječaja za europske potpore imali spremne projekte. Zato se vjerovalo kako su sve informacije, u sprezi s Ministarstvom poljoprivrede, dobili unaprijed. Osim toga novim pravilnikom bilo je omogućeno upravo ovo što se u Pipunićevom slučaju dogodilo; da neka firma ili investitor osnuje tri, četiri ili pet firmi, i za svaku od njih dobije maksimalan iznos poticaja, koji je ministar Tihomir Jakovina tada odredio vrlo visoko, do 5 milijuna eura – a sve to mimo preporuka i direktiva Europske unije, rekao je za Telegram Mavrek.
I ministar Tolušić se bunio protiv potpore Pipuniću
Afera je eskalirala sredinom 2016. kada je Povjerenstvo za nepravilnosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi odlučilo uskratiti novac dvjema Pipunićevim tvrtkama Salami Aurei i Copadiu. Njegova treća tvrtka Prosciutto Pannonico mogla je zadržati novac.
Radilo se, dakle, o sredstvima iz fonda za “Potpore za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”. Gospodin Pipunić je na taj natječaj prijavio nekoliko svojih tvrtki. Bile su to Salami Aurea, Copadio i Prosciutto Pannonico. Sve su one, na osnovu predloženih projekata, prvotno i dobile sredstva.
U trenutku donošenja odluke o dodjeli novca, u rujnu 2015., Ministarstvo poljoprivrede vodio je Tihomir Jakovina (SDP), a 1. kolovoza 2016., kada je odluka ukinuta, na čelu ministarstva bio je Davor Romić (Most). Tadašnji HDZ-ov ministar EU fondova i regionalnog razvoja Tomislav Tolušić, koji je sada potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, pozivao je još u svibnju 2016. DORH da istraži dodjelu sredstava iz EU fondova, tvrdeći kako je novac Europske komisije svjesno i u dogovoru pronevjeren.
Sud je ponovno stao na stranu osječkog poduzetnika
Sada je donijeta nova presuda, koja kao i u prvom postupku što ga je Pipunić pokrenuo protiv države, kaže potpuno suprotno – država je pogriješila kada je osječkom poduzetniku uskratila potpore.
Naime, prema stavu suda nije se moglo baš sasvim jasno zaključiti da je Pipunić pokušao namjerno manipulirati natječajem. I vještak kojeg je sud angažirao potvrdio je kako sve njegove firme imaju odvojene proizvode procese i kako mogu samostalno funkcionirati na tržištu.
Europska komisija, od koje je hrvatska Agencija tražila tumačenje, objasnila je kako se svaki pojedini slučaj mora posebno i obazrivo sagledavati ne bi se provjerilo je li u pitanju pokušaj manipulacije prilikom natječaja za sredstva iz EU fondova. Uz to, Komisija je nakon sastanka održanog u Bruxellesu savjetovala Agenciji da u slučaju sumnji unaprijed obavijesti korisnike potpora, te da naknadno provjeri radi li se o umjetno stvorenim uvjetima, odnosno jesu li u pitanju povezane firme koje su na natječaj izašle samostalno samo kako bi izvukle što više sredstava.
Što je sve napravljeno prije uskrate novca iz EU?
Povjerenstvo za nepravilnosti, prije nego što je ukinulo odluku o dodjeli novca Capadiu i Salami Aurei, konzultiralo se s DORH-om i policijom. Niti jedno od tih nadležnih tijela nije dalo negativno mišljenje o Pipunićevom slučaju.
Tijekom ovog sudskog postupka moglo se čuti kako je ukidanje potpora Pipuniću predstavljalo dio promjene tadašnje poljoprivredne politike, koja se poklopila s parlamentarnim izborima, odnosno promjenom vlasti. Nova vlast je, tvrdili su svjedoci, željela kroz Program ruralnog razvoja zaštititi mala i srednja poduzeća. Sud je tu posebno akceptirao iskaz Davorke Hajduković, tadašnje pomoćnice ministra Jakovine, koja je izjavila kako joj je Europska komisija odgovorila da sudjelovanje povezanih društava u natječaju za potpore nije zabranjeno.
“Postupanje Agencije odnosno ukidanje odluke o dodjeli sredstava 1. kolovoza 2016. bilo je po stajalištu suda suprotno tada vrijedećim propisima, te nacionalnom i europskom pravu. Zato ga smatramo nepravilnim i arbitrarnim. Odluka je utemeljena na proizvoljnom tumačenju i samovoljnoj primjeni materijalnog prava”, zaključuje se u nepravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Osijeku. Ako ju viši sud potvrdi, uz odštetu od 38,5 milijuna kuna država će gospodinu Pipuniću platiti i 2,8 milijuna kuna sudskih troškova.