Ekstremni toplinski valovi mogli bi zemlje Perzijskog zaljeva učiniti nemogućima za život, tvrdi studija
Zbog kombinacije temperature i vlage val se očekuje poslije 2070.
Zemlje Perzijskog zaljeva na Bliskom istoku gdje se nalazi srce naftne industrije mogle bi u budućnosti patiti od toplinskih valova koje ljudi neće moći izdržati. Ako se čovječanstvo ne uhvati u koštac s klimatskim promjenama dogodit će se upravo to, tvrdi nova znanstvena studija, piše Guardian.
Ekstremni toplinski valovi utjecat će na Abu Dhabi, Dubai, Dohu i primorske gradove u Iranu, a predstavljat će i smrtonosnu prijetnju milijunima hodočasnika hadža u Saudijskoj Arabiji, na religijskom okupljanju koje se događa ljeti.
Studija pokazuje da će ekstremni toplinski valovi, intenzivniji od bilo čega što smo doživjeli na Zemlji, udariti poslije 2070., te da će tada najtopliji dan današnjice biti gotovo svakodnevna pojava.
Study: Climate change could bring deadly heat waves to the Persian Gulf https://t.co/nMKyQ2XRpp pic.twitter.com/vxzgzLJixV
— Massachusetts Institute of Technology (MIT) (@MIT) October 26, 2015
Smanjenje ugljika je nužnost
Rezultati pokazuju svojevrsni regionalni hotspot klimatskih promjena koji će se dogoditi ako ne bude značajnijih rezova ugljika, te će to vjerojatno utjecati na ljudsku naseljenost u budućnosti, smatraju su profesori Jeremy Pal i Elfatih Eltahir s Massachusetts Instituta za tehnologiju. Njihov je tekst objavljen u listu Nature climate change.
Ovi znanstvenici smatraju kako će klima u Perzijskom zaljevu u budućnosti biti poput klime u pustinji Sjeverni Afar, na afričkoj strani Crvenog mora, gdje nema stalnih ljudskih naselja. No, istraživanje je također pokazalo da bi se smanjenjem stakleničkih plinova mogla izbjeći ova sudbina.
Naftom i plinom bogate zemlje u regiji, posebice Saudijska Arabija, često su pokušale osujetiti međunarodne pregovore o klimatskim promjenama. Perzijski zaljev, gdje populacija užurbano raste, u 2015. bio je pogođen jednim od najvećih toplinskih valova ikad, kada su se temperature penjale do 50 stupnjeva Celzijusa i dovele do značajnog broja smrtnih slučajeva.
Vitalni interes
“Nadamo se da će informacije poput ove pomoći zemljama u regiji da shvate kako je smanjene ugličnog dioksida u njihovom interestu. Njihov vitalni interest je podržavanje mjera koje će smanjiti koncetranciju CO2 u budućnosti”, kaže profesor Eltahir.
Novo istraživanje ispituje kako bi se kombinacija temperature i vlage, nazvana mokra temperatura (WBT) povećala ako emisija ugljičnog dioksida i dalje bude rasla u skladu s aktualnim trendovima, te ako se svijet zagrije za 4 stupnja Celzijusa u ovom stoljeću.
Kombinacija temperature i vlage
Na WBT-u iznad 35 celzijusa, visoka toplina i vlaga čini uvjete fizičkim nemogućima čak i za najjača ljudska tijela, te dovodi do kobnih posljedica nakon šest sati. Za manje fizički spremne osobe, fatalna WBT je i ispod 35 Celzijusa.
Kombinacija od 46 stupnjeva topline i 50 posto vlage što iznosi 35 WBT Celzijusa, gotovo je postignuta u Bandar Mahsharu u Iranu u lipnju 2015.
Klima uređaji mogu zaštiti ljude u zatvorenim prostorima što si oni u bogatijim državama Perzijskog zaljeva mogu priuštiti, no ne i u siromašnijima. No, primjerice u Jemenu WBT bi mogao dosegnuti 33 Celzijusa. “U takvim uvjetima, klimatske promjene će vjerojatno dovesti do prerane smrti najslabijih – djece i starijih”, kažu znanstvenici.
Globalna akcija
Globalna akcija smanjenja stakleničkih mogla bi to spriječiti. “Posljedice velikih toplinskih valova za zdravlje postale su očite poput onog u Chicagu 1995., Europi 2003. (30 tisuća mrtvih) i Rusije 2010. (50 tisuća mrtvih)”, rekao je znanstvenik koji se bavi klimatskim promjenama Christoph Schär s ETH u Švicarskoj.
Schär smatra kako su posljedice klimatskih promjena na zdravlje veće nego što se smatralo prije. “To također pokazuje da su smanjenje globalne emisije stakleničkih plinova i prilagodba neophodni za stanovnike regije uz Perzijski zaljev i Crveno more.