Potpuni poraz. Izašli su rezultati važne studije: građani su u Plenkovićevoj eri prestali vjerovati u demokraciju
Hrvatski građani čak više vjeruju u demokraciju u Europskoj uniji, koja ima notorni demokratski deficit
Demokratski deficit Europske unije toliko je notoran da se za tu frazu našlo mjesta, uz opsežno objašnjenje, i na službenim stranicama europskih institucija. “U slučaju Europske unije” demokratski deficit se odnosi na (…) “osjećaj da postoji jaz između ovlasti institucija i percipirane nemogućnosti građana da utječu na odluke tih institucija”, piše na službenoj stranici na kojoj je Europljanima dostupno zakonodavstvo Europske unije.
Europska unija je, dakle, notorna po percipiranom demokratskom deficitu, toliko da se smišljaju razni koncepti – poput ideje Spitzenkandidata, neslavno pokopane na zadnjim izborima – kako bi se Europljane uvjerilo da situacija i nije tako loša. No, za razliku od ostalih EU građana, čini se da hrvatske i ne treba uvjeravati: u Hrvatskoj više ljudi ionako misli da demokracija bolje funkcionira na razini EU nego u njihovoj vlastitoj državi.
Hrvatska kao iznimka
O rezultatima jedne od anketa izvijestio je utjecajni portal Politico: istraživanje Ipsosa, provedeno u pet članica Europske unije te Britaniji i SAD-u pokazalo je da je svega petina ljudi u Hrvatskoj (21 posto) zadovoljno demokracijom u zemlji. Zadovoljstvo demokracijom na EU razini zabilježeno je kod 26 posto anketiranih. Samo je u Hrvatskoj, primijetio je Politico, bilo više onih koji su pozitivno ocijenili stanje demokracije na EU razini nego na nacionalnom nivou.
U ostalim europskim državama obuhvaćenim ovom anketom – Italiji, Francuskoj, Poljskoj i Švedskoj – rezultati su bili obrnuti; više ispitanika bilo je zadovoljno demokracijom na nacionalnoj nego na europskoj razini (mada, sudeći po Politicovom izvještaju, nigdje situacija nije bajna jer u svim državama većina birača smatra da je demokracija u lošijem stanju nego prije pet godina).
Na sjeveru zadovoljni
Ali nije u pitanju jedna anketa. I u ispitivanju Eurobarometra – velikoj anketi koja se provodi u svih 27 država članica EU – hrvatski građani iskazali su više zadovoljstva načinom na koji demokracija funkcionira u europskom nego u nacionalnom okviru. Kad ih se pitalo jesu li zadovoljni kako demokracija funkcionira u njihovoj zemlji, 42 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je potvrdno.
To je blagi rast u odnosu na proljetos, ali i dalje ispod EU prosjeka. Hrvatska je u društvu Španjolske i Slovačke, a još slabije rezultate imaju Rumunjska, Bugarska, Malta, Grčka i Cipar. Na drugome kraju ljestvice su Danska, Luksemburg, Finska, Irska, Švedska – države gdje su u vrlo uvjerljivoj većini oni koji su zadovoljni demokracijom u svojoj zemlji. I gdje ispitanici istovremeno misle da demokracija na EU razini funkcionira lošije nego kod njih doma.
Demokratski deficit
Od pet članica EU čiji su građani najzadovoljniji demokracijom u nacionalnim okvirima, čak tri se ne bi mogle plasirati u probrano društvo “top 15” država o kojem premijer Andrej Plenković i njegovi suradnici rado mantraju. Danska, Irska i Švedska ne spadaju u taj uski krug zemalja, “jezgru” o kojoj je neki dan na drugom kraju svijeta, na Novom Zelandu, govorio i šef diplomacije Gordan Grlić Radman (mada “top 15” više ni de facto ne postoji; otkako je Finska ušla u NATO, taj klub – ako se tako uopće može zvati – broji jednu članicu više).
Za razliku od Danaca ili Šveđana, koji nisu u “top 15/16”, ali su zadovoljni demokracijom u svojim zemljama, hrvatski građani misle obrnuto: ovdje uvjerljiva većina (57 posto) smatra da na razini EU demokratski procesi funkcioniraju dobro. Građani Hrvatske demokratski deficit, čini se, više primjećuju u načinu na koji stvari funkcioniraju unutar njihove države. Na pragu ulaska u superizbornu godinu nisu to nimalo ohrabrujuće vijesti.