EU je ubrzala odobrenje cjepiva protiv korone. Što sada?
EU agencija za lijekove ipak je pomaknula datum izvanrednog sastanka za tjedan dana, pa bi cjepivo trebalo biti 'božićni poklon' Europljanima
Na dan kad je 90-ogodišnja Britanka Margaret Keenan primila Pfizerovo cjepivo protiv Covida-19, Nijemcima je najavljeno da bi božićne blagdane mogli provesti u potpunom lockdownu. U danu kada je cjepivo odobreno u SAD-u i Meksiku, Česima je zbog pandemije zabranjeno kupovati i kavu za van.
Dok je u ponedjeljak Kanada počinjala cijepiti zdravstvene radnike protiv Covida, Nizozemci su doznali da od ponoći idu u petotjednu totalnu karantenu. Činilo se da moćni politički blok, koji sebe smatra globalnom silom, gubi ključnu globalnu utrku: dok su se Britanci, Amerikanci i Kanađani krenuli masovno cijepiti, Europska unija bila je na čekanju.
Sastanak 21. prosinca
Europska agencija za lijekove (EMA) trebala je odluku o odobrenju prvog cjepiva za članice EU-a donijeti najkasnije 29. prosinca, 21 dan nakon što je cijepljenje počelo u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je formalno napustilo EU. Britanci, koji do kraja godine slijede EU pravila (mada su službeno vani) za autorizaciju su koristili EU mehanizam koji omogućava privremeno odobrenje lijeka u kriznim situacijama. Brexit, dakle, s time nije imao veze – ali dojam u ostatku EU nikako nije bio dobar.
Iznenada, iz EMA-e su u utorak potvrdili da su izvanrednu sjednicu, na kojoj će se razmatrati autorizaciju cjepiva proizvođača Pfizer i BioNTech, pomaknuli za 21. prosinca, osam dana ranije nego što je prethodno bilo planirano (sastanak 29. prosinca i dalje je ostao kao rezervni, ako bude potrebno). Dobili su, kažu, u međuvremenu još podataka koje su zatražili od proizvođača, pa je postupak, očito, dodatno ubrzan.
Pritom su ponovili da će svoju procjenu zaključiti u najkraćem mogućem roku, temeljem čvrstih podataka o kvaliteti, sigurnosti i učinkovitosti kako bi se moglo potvrditi da su koristi od primjene cjepiva veće od rizika.
Pritisak na regulatore
Posljednjih tjedana europski regulator bio je pod izravnim ili neizravnim pritiskom – pojedini europski čelnici otvoreno su kritizirali, po njihovom mišljenju, tromost europskih procedura. Mađarski premijer Viktor Orban aludirao je da je Britaniji upravo Brexit omogućio da brže zaštiti svoje građane, nego što je to u stanju učiniti Europska unija.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki poručio je da EMA mora što prije odobriti cjepivo. „Svaki tjedan je bitan. Mnogi EU čelnici podržavaju me u tome“, kazao je, kako je izvijestio Reuters, prošlog petka, nakon EU summita u Bruxellesu. U ponedjeljak se priključila i Njemačka. Ministar zdravstva Jens Spahn izjavio je za ZDF da je cilj da cjepivo bude odobreno prije Božića. Izvori iz njemačke vlade neslužbeno su potvrdili za više europskih medija da se odobrenje očekuje sljedećeg tjedna.
Informacije iz Berlina, i kad su neslužbene, imaju posebnu političku težinu. Pogotovo u ovom trenutku i u ovakvim okolnostima: Njemačka trenutno predsjeda Europskom unijom, a uz to, prvo cjepivo koje čeka autorizaciju za tržište EU-a razvili su zajednički Pfizer i njemačka kompanija BioNTech.
Kako cijepiti milijune ljudi
Nakon što je EMA službeno potvrdila da je ključni sastanak pomaknut za tjedan prije Božića, Europska unija okrenula se sljedećem bitnom pitanju: kako provesti logistički vrlo zahtjevnu operaciju distribucije potrebnih doza cjepiva, pa onda i brzo i učinkovito cijepljenje milijuna ljudi diljem kontinenta.
Slovenski premijer Janez Janša kazao je novinarima u Bruxellesu da je dogovoreno da bi sve članice EU trebale cjepivo dobiti istog dana i s cijepljenjem početi u istom tjednu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas je također pozvala da cijepljenje u svih 27 članica počne istodobno. Osam europskih država, među kojima su Njemačka, Francuska i Italija, objavilo je, pak, zajedničku izjavu resornih ministara u kojoj se zalažu za koordinirani pristup.
Tko je koliko spreman
Čim EMA objavi preporuku, Europska komisija treba donijeti službenu odluku što se smatra pukom formalnošću. EU članice mogu krenuti s cijepljenjem odmah po formalnoj odluci Komisije. „Za tjedan dana bit će odobreno prvo cjepivo, što znači da će cijepljenje moći odmah započeti“, potvrdila je von der Leyen.
Jesu li sve države jednako spremne za ovu zajedničku akciju? Neke su zemlje prezentirale detaljne planove. Francuska namjerava provesti cijepljenje u pet faza, počevši od siječnja s ljudima u umirovljeničkim domovima, dok se zadnja faza, kada će dobrovoljno cijepljenje biti prošireno na sve starije od 18 godina, očekuje između travnja i lipnja.
Poljska vlada je jučer donijela nacionalni plan cijepljenja za čiju je provedbu rezervirala oko 680 milijuna eura, javljaju mediji. Cijepljenje će provoditi u 500 bolnica, a prvi su na redu zdravstveni radnici, potom stariji od 60 godina, zaposlenici javnih službi poput učitelja i tako dalje.
A što je s Hrvatskom?
S datumima početka cijepljenja u Hrvatskoj se još uvijek spekulira, a jedan od datuma koji se spominje je 4. siječnja. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak ustvrdio je danas da se još uvijek ne zna pouzdano kada će cjepivo biti registrirano, pa onda ni kada će stići u Hrvatsku. No, ponovio je da je proizvođač obećao da će tijekom siječnja isporučiti dogovorene količine cjepiva.
Radi se, dakle, o cjepivu kompanija Pfizer i BioNTech, no u postupku odobrenja je i ono američke tvrtke Moderna. O njemu bi, prema ranijim najavama, EMA trebala odlučivati na sastanku najkasnije 12. siječnja. S obzirom da je jučer američka agencija za hranu i lijekove ocijenila da je i to cjepivo sigurno i učinkovito, ne bi se trebalo previše čuditi ako i siječanjski rok bude pomaknut.
Cjepivo će biti božićni poklon Europljanima, ustvrdio je u razgovoru za talijansku La Repubblicu potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas. Božić na kakav smo navikli i povratak uobičajenim životima, međutim, još će ipak malo morati pričekati.