EU prestaje kupovati ruski ugljen. Što to znači za Hrvatsku kojoj treba za proizvodnju električne energije
Provjerili smo hoće li to i kako utjecati na važnu HEP-ova termoelektranu Plomin
Europska unija odlučila je dodatno zaoštriti sankcije prema Rusiji. U petom krugu sankcija, između ostalog, uvest će embargo na uvoz ruskog ugljena, što je još jedan korak koji bi trebao dodatno financijski oslabiti rusku Vladu.
No, taj potez nije sasvim bezbolan ni za Europsku uniju, pogotovo neke zemlje, poput Njemačke, čija industrija uvelike ovisi o uvozu ugljena iz Rusije. Stoga je Europska unija odlučila ostaviti razdoblje prilagodbe, tako da će uvoz ugljena biti prekinut 180 dana od objave odluke, odnosno negdje početkom kolovoza. Nešto manje od polovice ukupne potrošnje ugljena u EU pokriva se iz Rusije. Vrijednost uvezenog ruskog ugljena je oko 4 milijarde eura godišnje.
Europski parlament traži zabranu uvoza svih energenata
U odnosu na ukupan uvoz ruskih energenata, radi se o relativno malom iznosu, te je Europski parlament odlučio napraviti korak dalje i u četvrtak usvojio rezoluciju kojom se traži “hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina”.
Najveći prihod Rusija zapravo ostvaruje od izvoza nafte, oko polovice federalnog budžeta financira se tim novcem, pa bi tek to bio pravi financijski udarac na Vladimira Putina, koji bi mogao zaustaviti agresiju na Ukrajinu. Ali, u tom slučaju EU bi, naravno, u vrlo kratkom roku trebala pronaći alternativne dobavljače energenata, što je vrlo zahtjevan zadatak.
Hoće li Hrvatska osjetiti zabranu uvoza ugljena iz Rusije
Posljedice embarga na uvoz ugljena mogla bi, teoretski, osjetiti i Hrvatska, s obzirom na to da se dio električne energije proizvodi u elektrani koja koristi to pogonsko gorivo. Radi se konkretno o HEP-ovoj termoelektrani Plomin.
Ugljen za termoelektranu Plomin nabavljan je iz Rusije, a neki hrvatski mediji još su početkom ožujka objavili da bi moglo biti problema s proizvodnjom električne energije, jer su joj Rusi obustavili isporuku ugljena. Iz te elektrane dobiva se oko 7 posto ukupne potrošnje električne energije, tako da bi u slučaju obustave rada tu količinu trebalo nadomjestiti iz drugih izvora.
HEP: Neće biti problema, uvozimo i iz drugih zemalja
Iz HEP-a pak uvjeravaju da Plomin neće imati problema s opskrbom pogonskog goriva. Kažu da sve vrste energenata za svoja postrojenja nabavljaju iz više izvora te da nemaju nikakvih problema u opskrbi.
“Naime, svjetsko tržište ugljena je diversificirano. Rusija je samo jedna od država izvoznica ugljena te je ugljen moguće nabaviti iz više drugih izvora. Zahvaljujući povoljnom diversificiranom proizvodnom portfelju ne očekujemo poremećaje u proizvodnji električne energije i opskrbi svojih kupaca”, poručuju iz HEP-a.
Prema podacima iz publikacije ‘Godišnji energetski pregled’ za 2020. godinu, koju izdaje Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska kompletnu potrošnju ugljena uvozi. Mrki ugljen i lignit uvozi se iz Češke i Bosne i Hercegovine. Koks stiže iz zemalja EU – Italije, Mađarske, Češke i Poljske. Kameni ugljen je 2020. godine uvezen je iz Rusije i Španjolske koje su ujedno i glavni izvoznici te vrste energenta.