Europska federacija novinara pozvala Telegramovu urednicu da govori o uspješnom uvođenju pretplate
Naša glavna urednica u Španjolskoj je sudjelovala na panelu o novim načinima financiranja medija
Europska federacija novinara prošli je tjedan u španjolskoj Málagi održala konferenciju kojom je završen dvogodišnji projekt Povjerenje u medije i kvaliteta novinarstva, finaciran uz pomoć Europske komisije.
Na konferenciji je među govornike pozvana Telegramova glavna urednica Jelena Pavić Valentić koja je nastupila uz predsjednika europskog centra za novinarstvo Larsa Boeringa i cijenjenog urednika španjolske javne televizije te glavnog tajnika SPA sindikata Francisca Terrona Ibáñeza.
Njih troje na panelu su odgovarali na pitanja kako u današnjem medijskom okruženju postići održivost medija uz osiguravanje uređivačke neovisnosti, odnosno mogu li relativno novi načini financiranja, poput pretplate ili crowd fundinga, biti odgovor.
Izazov za neovisne medije
Poziv Pavić Valentić na dvodnevnu konferenciju uslijedio je nakon što je i ugledni stručni portal journalism.co.uk u velikoj priči istaknuo Telegram kao primjer neovisnog portala koji je uspješno uveo model financiranja pretplatom.
Ističući specifičnosti hrvatske ekonomije, odnosno tržišta na kojem su ministarstva Vlade RH i kompanije u vlasništvu države među najvećim oglašivačima, govorila je o izazovima u financiranju neovisnih medija, kritički nastrojenih prema pozicijama moći.
Prezentirala je i najistaknutija Telegramova otkrića; govorila je o slučaju nekadašnjeg saborskog zastupnika HDZ-a Franje Lucića, pravomoćno osuđenog zbog pokušaja podmićivanja našeg novinara Drage Hedla; zatim bivšim mistrima Lovri Kuščeviću, Milanu Kujundžiću i Tomislavu Tolušiću koji su morali odstupiti s funkcija nakon Telegramovih istraživačkih specijala; te o bivšoj ministrici Gabrijeli Žalac koja je, uz kompromitaciju hrvatskog pravosuđa, na kraju uhićena po nalogu europskih istražitelja koji su dojavu o sumnjivoj nabavi softvera dobili od Telegramovog reportera.
‘Imali bismo bolje medije’
Detaljizirala je i kako su redakcije istraživačkih medija redovito u nezavidnoj financijskoj situaciji zbog silnih SLAPP tužbi kojima razotkriveni moćnici godinama kasnije sudski progone novinare i uredništvo. Uz to, istaknula je i najvažniji benefit uvođenja pretplate s novinarskog aspekta: činjenicu da ovaj model financiranja potiče redakcije da još napornije rade na istraživačkim specijalima, autorskom novinarstvu i dubinski obrađenim temama, jer se čitatelji odlučuju financirati isključivo takav pristup.
Nakon spomenutog panela o novim modelima financiranja medija, završni govor održao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik Europske federacije koja predstavlja 320.000 novinara u 45 zemalja. Pozvao je okupljene da, svatko u svom okruženju, podrže portale koji su uveli pretplate. “Da su čitatelji prije deset godina počeli masovno plaćati za informacije, danas bismo vrlo vjerojatno imali kvalitetnije medije”, kazao je.