Eurozona, Schengen i Mundijal golemi su uspjesi Hrvatske u 2022. Šteta što su je pokvarili toliki debakli
Dragan Markovina donosi pregled najvažnijih događaja 2022. godine
Protekla godina bila je puna tjeskobnih događaja, tužnih odlazaka i ponekih optimističnih vijesti. Vijest godine, i to negativna, je napad Rusije na Ukrajinu koji je u mnogome promijenio svijet. Druga vijest godine je svakako Mundijal u Kataru. Hrvatsku je potresla nepotrebna smrt Vladimira Matijanića, da bi na kraju godine glavna tema bio ulazak u Schengen i eurozonu.
Bosna i Hercegovina je, iznenađujuće, dobila kandidatski status za Europsku uniju, nakon održanih izbora. Također je očito da će se na Kosovu u skorije vrijeme rasplesti stvari. I na koncu, kulturni događaj godine je premijera Karamazovih Olivera Frljića u ZKM-u. Potpuni krah obnove na Baniji nažalost nije vijest, nego očekivana inercija nečinjenja.
Napad Rusije na Ukrajinu
Koliko god se u svemu drugome ne slagali putinofili i ljudi koji su iskreno zgroženi napadom Rusije na Ukrajinu, ono u čemu jesu suglasni jeste to da nakon 24. veljače više ništa neće biti isto. Činjenica jest da je Vladimir Putin odlučio srušiti poslijeratnu arhitekturu Europe i dozvoliti sebi ideju o promjeni granica, što je sve bilo i još uvijek jest, praćeno barbarskim granatiranjem gradova, njihove infrastrukture i civila.
Baš kao što smo gledali kod nas devedesetih godina. Sve to najavio je govorom u kojem nije ostavio mjesta sumnjama da jednostavno ne priznaje Ukrajinu kao suštinski nezavisnu državu, a Ukrajincima osporava nacionalni identitet. Stoga su smiješne sve one parabole onih koji brane njegove poteze i pronalaze razloge u NATO-u sl. Putin je do sada uspio ujediniti kompletan zapadni svijet protiv sebe, proširiti NATO, probuditi nacionalni naboj i prkos kod Ukrajinaca, a na terenu je nakon početnih ograničenih uspjeha, doživio čitav niz zasluženih poraza.
Spektakularni Mundijal
O nedavno završenom Mundijalu u Kataru ispisali smo već desetine tekstova na Telegramu i neupitna je činjenica da je Svjetsko prvenstvo u nogometu događaj svake godine u kojoj se odvije. Posebno ako se to prvenstvo održava u Kataru, s čitavim paketom sumnji i stvarnošću te zemlje i organizacijom prvenstva koja nije nimalo slobodarska ili solidarna.
Dodatno posebno ako se Mundijal prvi put organizira zimi i na koncu ukoliko gledamo čitav niz spektakularnih utakmica s nezaboravnim finalom i sad već mitskim trijumfom Argentine i Messija. Hrvatska je pak na Svjetskom prvenstvu potvrdila da je ozbiljna nogometna sila koja rutinski dolazi daleko i osvaja medalje, što jeste velika stvar.
Nepotrebna Matijanićeva smrt
U Hrvatskoj je ovo pak bila jedna od najtužnijih godina, zbog posve nepotrebne smrti Vladimira Matijanića, koji je životom platio neplaniran i nevjerojatan istraživački pothvat o stanju hrvatskog zdravstva. Za posljedice nemara još nitko nije odgovarao, a teško je vjerovati i da hoće. A izgubili smo, ne samo građanina koji nije želio privilegije, nego i jednog od najboljih novinara suvremene Hrvatske uopće i čovjeka koji je pored istraživačkog, imao i strašan autorski potencijal kojeg nažalost nije stigao razviti do kraja.
Euro i Schengen su velika stvar
Hrvatska Vlada, opijena vanjskopolitičkim uspjesima i onim nogometnim, sve to je gurnula pod tepih i sada slavimo ulazak u Schengen i eurozonu, što jest ozbiljan uspjeh i znatno će utjecati na živote građana. Nesretna je okolnost što će zbog toga cijene svega znatno porasti, što će putovanje prema susjednim zemljama regije biti znatno teže, ali je dobra okolnost da je zlosretna kuna otišla u povijest.
Kandidatski status za BiH
Rat u Ukrajini je očito utjecao i na novi interes zapadnih diplomacija prema regiji, pa je tako u Bosni i Hercegovini, nakon čitavog niza bezuspješnih pregovora i nakon održanih općih izbora, Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je odluke koje su otkočile procese, relaksirale atmosferu i utjecale na dobivanje kandidatskog statusa za Europsku uniju. Što se do jučer činilo nezamislivim.
Rješenje za Kosovo
Ako je pak suditi po diplomatskim nastojanjima i sve učestalijim incidentima i deeskalacijama na Kosovu, očito je da smo se približili momentu u kojem će se dogoditi nekakav prisilni dugoročni kompromis. A to je uvijek dobro, jednako kao što je jasno da nijedna od strana neće biti pretjerano zadovoljna s tim.
Frljićevi Karamazovi
Konačno, kulturni događaj sezone su dvodijelni Frljićevi Karamazovi postavljeni u zagrebačkom ZKM-u, točno večer nakon napada Rusije na Ukrajinu, što je naravno imalo odjek u predstavi. I tako je ZKM napravio veliku stvar i vratio Olivera Frljića u hrvatski teatar, a publika dobila priliku da vidi kako izgleda kad se konvencionalno kazalište spoji s autentičnim autorskim rukopisom i poetikom otpora. Još jednom i konačno bez histerije s desnice.