Evo što je sve u tom izvješću koje je Plenković danas pokušao iščitati u Saboru
Počinje podsjetnicima na sve krize s kojim se Vlada suočavala u posljednje tri godine
Premijer Andrej Plenković podnio je u utorak Saboru godišnje izvješće o radu Vlade ometan lupanjem oporbe po klupama, zbog čega ga je bilo teško pratiti pa je sve što je rekao u sabornici palo u drugi plan. Plenković je u govoru kao ključne okosnice svoje politike naveo političku stabilnost, pravnu sigurnost, kvalitetan gospodarski okvir za rast i razvoj, društvenu solidarnost i moderni suverenizam.
Podsjetivši na sve krize s kojim se Vlada suočavala u posljednje tri godine, Plenković je poručio da unatoč svim tim izazovima Hrvatska ide naprijed i uspijeva u ostvarivanju svih svojih strateških ciljeva. Pohvalio se rastom zaposlenosti, rastom plaća, kupovne moći, te je za ovaj tjedan najavio podizanje minimalne plaće sa 700 na 840 eura bruto (oko 672 eura neto).
Briga za mlade, umirovljenike…
Govoreći o brizi za mlade, Plenković je istaknuo da su kvalitetno obrazovanje, pronalazak sigurnog i adekvatno plaćenog posla te rješavanje stambenog pitanja ključni su za osamostaljivanje mladih. Osvrnuo se i na umirovljenike. “Danima slušali smo lažne tvrdnje o tome da mirovina pala na 39 posto. Netočno! Sveukupna mirovina dosegla je 47,1 posto prosječne plaće”, poručio je.
Naglasio je i da Vlada posebno skrbi i za osobe s invaliditetom. Zakonom o inkluzivnom dodatku iznos dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih (4) naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju. Vezano za zdravstvo, Plenković je kazao da je pokrenuta reforma, povećane plaće, broj liječnika i medicinskih sestra u sustavu, te realizirano niz važnih projekata.
Reforma, dodao je, ključna je i u obrazovanju. Spomenuo je pritom ulaganja u vrtiće, studentske domove, prelazak škola na rad u jednoj smjeni, cjelodnevnu školu, poticanje strukovnog obrazovanja, besplatan obrok, udžbenike, prijevoz, pomoćnike u nastavi…
Neovisnost pravosuđa
Kao jasan smjer Vlade Plenković je istaknuo i neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije, navodeći poboljšanje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova i zaposlenika. Pritom je posebno istaknuo da su DORH, USKOK i sudovi u svojem radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade.
Osvrnuo se i na mjere za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji kazavši da za razliku od prethodnih Vlada čije se politika svodila na deklarativnu osudu nasilja, ova Vlada ima stvarnu političku volju promijeniti stvari – zaštititi žrtve i kažnjavati počinitelje.
U govoru Plenković je naveo i suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave koja je dovela do brojnih projekata diljem Hrvatske, jačanje sustava domovinske sigurnosti, jačanje vatrogastva, ulaganja u vojsku i policiju.
Protiv gradnje žice i ograda
“Zahvaljujući njihovom angažmanu spriječen je mnogo veći broj nezakonitih prelazaka. U tom kontekstu, Hrvatska se protivi gradnji žice i ograda koje nisu djelotvorne, već je potrebno jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost te rješavati problem na izvoru”, rekao je premijer o hrvatskoj policiji.
Nije zaboravio ni hrvatske branitelje najavivši da će se novim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima prvi put u 20 godina povećati invalidnine hrvatskih ratnih vojnih invalida i zaokružiti proces proširenja opsega prava za mirovine ratnih vojnih invalida Hrvatskoga vijeća obrane. Poručio je i kako će nastaviti intenzivno i predano raditi na pronalasku 1803 nestala branitelja i civila, te da neće odustati ni od procesuiranja ratnih zločina koji ne zastarijevaju.
Spomenuo je i reorganizaciji procesa obnove u cilju ubrzavanja i pojednostavljivanja postupak te poboljšanja modela samoobnove. “Vjerujem da će naše iskustvo obnove i korištenja sredstava Fonda solidarnosti biti dragocjeno za sve ostale članice koje se nađu u ovakvim neželjenim situacijama”, rekao je.
Koji su budući prioriteti?
Kao buduće prioritete izdvojio je demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje te naglasio da je cilj da do 2028. prosječna minimalna neto plaća premaši 800 eura, a prosječna neto plaća 1.600. Zaključio je da je mnogo ostvareno ali je još puno posla kako bismo za deset godina dosegli prosjek EU.
“Oni kojima su takva postignuća nedostižna ne preostaje ništa drugo nego da nas paušalno etiketiraju kao korumpirane i kao nacionalne izdajnike. I to je ta podjela na dvije Hrvatske u političkom smislu”, kazao je.
“Onu koja konstruktivno i predano radi na rješavanju otvorenih pitanja s namjerom da zemlja ide naprijed i onu koja je kritizerska i isključiva, koja ne samo da ne nudi nikakva rješenja za pitanja 4. desetljeća hrvatske neovisnosti, nego se u svakom rješenju trudi pronaći problem”, rekao je Plenković u jednosatnom govoru.