Filipović je pucao od ponosa što će hrvatski plin zadržati u Hrvatskoj. Naravno, stigao je šamar iz Bruxellesa
Zbog mjera oko plina Vladi je stigla službena opomena Europske komisije. Sad imaju dva mjeseca da uvjere Bruxelles u svoje argumente
Kada je ministar Davor Filipović prošle jeseni najavio da će hrvatski plin ubuduće ostati u Hrvatskoj, daljnji zaplet nije bilo teško predvidjeti: mjera kojom je de facto ograničen izvoz morala je kad-tad doći pod povećalo Bruxellesa. To se sada i dogodilo. Europska komisija potvrdila je ovoga tjedna da je hrvatskim vlastima poslala službeno pismo “zbog ograničavanja izvoza plina” mjerama koje, smatra briselska administracija, nisu u skladu s europskim pravilima.
U jeku energetske krize Vlada je prošlog rujna donijela odluku po kojoj plin proizveden u Hrvatskoj ide HEP-u po reguliranoj cijeni, pa potom dalje potrošačima. Vlada je taj potez pravdala potrebom da se zajamči da neće biti poremećaja u opskrbi kućanstava i gospodarstva. Uredba “doprinosi stabilnosti i sigurnosti opskrbe plinom” u Hrvatskoj, “bez ozbiljne ugroze stanja plinom u drugim državama članicama” EU-a, argumentirala je Vlada.
(Ne)opravdana ograničenja
No, već tada ova je mjera zapela za oko Europskoj komisiji. Izvori iz Bruxellesa tada su Telegramu tvrdili da su Komisijine službe u kontaktu s hrvatskim vlastima i da traže pojašnjenja kako bi procijenili implikacije na susjedne zemlje članice. Ograničenje izvoza na zajedničkom tržištu, pojašnjavali su nam tada dobro upućeni izvori, moguće je pravdati samo vrlo specifičnim razlozima, poput zaštite javnog reda i javnog zdravlja. Ekonomski razlozi ne smatraju se prihvatljivim opravdanjem.
Iz resora ministra Filipovića uvjeravali su, pak, da je hrvatski potez opravdan i potpuno usklađen s europskim pravilima. “Republika Hrvatska ima pravo provesti privremenu mjeru” koja je donesena u skladu s hrvatskim zakonima “i ni na koji način se ne kosi s propisima Europske unije”, objašnjavali su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Upozorili i Mađarsku
Doduše, postojale su naznake da se Bruxelles možda s time neće složiti. Par mjeseci prije hrvatske, mađarska Vlada donijela je slične mjere što je promptno izazvalo reakciju briselske administracije.
Mađarsku su javno upozorili da ograničenja na unutarnjem tržištu EU-a moraju biti striktno limitirana na ono što je nužno i proporcionalno, a mogu se pravdati samo u vrlo malom broju slučajeva. Sličnu argumentaciju kasnije su briselski izvori koristili i u slučaju Hrvatske.
Treba uvjeriti Bruxelles
S obzirom da je Komisija od starta oko ove teme u komunikaciji s hrvatskim vlastima, a da je unatoč tome poslala službenu opomenu, može se zaključiti da u dosadašnjim kontaktima Filipovićevo ministarstvo nije uspjelo uvjeriti Komisijine službe u svoje argumente. Ministar je danas potvrdio da se nastavlja dijalog s Komisijom koja je postavila “neka pitanja na koja ćemo odgovoriti”.
Prema njegovim riječima, suština je da je lani više od 120 tisuća građana ostalo bez plina, da za njih nije postojalo rješenje i zato je odlučeno da hrvatski plin ostane u Hrvatskoj. Ministar je, kako prenosi Hina, pojasnio da time nije onemogućen izvoz preko LNG-a te da su sve susjedne zemlje od Hrvatske dobile maksimalnu podršku. U to, dakako, sada treba uvjeriti Bruxelles.
Sudski epilog? Teško
Hrvatska Vlada za to, prema proceduri, ima dva mjeseca. U tom roku mora odgovoriti na Komisijino pismo. Ako službe Komisije budu i dalje smatrale da Hrvatska krši propise, procedura će se nastaviti, a u konačnici može, kao i svaki drugi slučaj, završiti pred Sudom EU.
To je, međutim, teško očekivati – većina slučajeva riješi se prije sudske instance, pri čemu ovdje treba imati na umu da je i Vladina mjera privremena i traje do sljedeće godine. Ako se situacija na tržištu potpuno normalizira, ni za ovu mjeru više neće biti realne potrebe.