Ovo je izuzetno neugodno za Vladu: EU slala službene opomene zbog HEP-ovog kupovanja plina
Bruxelles je u travnju pokrenuo postupak protiv Hrvatske
Trag (izgubljenog) novca i vremenska linija su dovoljno dramatične. Još u svibnju je HEP imao višak prirodnog plina kojeg je, po slovu Vladine Uredbe morao otkupljivati od Ine po cijeni od 47,6 eura po megavatu. Početkom lipnja cijena po kojoj su ti viškovi prodavani počela je dramatično padati, da bi u zadnjoj trećini mjeseca padala i do bizarno niskih razina od jednog, dva ili pet centi po megavatu.
Koliko bizarnih? Kako smo već pisali, za cijenu jedne kuglice sladoleda na obali moglo se kupiti plina koliko jedno hrvatsko kućanstvo potroši u – 350 godina. HEP i Vlada, međutim, nisu reagirali. Sve dok priču u javnost nije iznio Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot i dok se nije zakotrljala još jedna gadna plinska afera.
Ograničavanje izvoza
Vremenska linija cijele priče je, međutim, još dramatičnija i ukazuje da se Vlada itekako morala baviti spornom Uredbom baš u vrijeme pada cijena. Samo pet dana prije nego što je HEP-ovim plinom trgovano po 4760 puta nižoj cijeni od one po kojoj ga je ova državna firma kupila, isticao je prvotni rok u kojem je Vlada Europskoj komisiji morala odgovoriti na sumnje da se spornom Uredbom krši pravo Europske unije (rok za odgovor je, kako doznajemo, u međuvremenu produžen).
Još kad je donesena prva verzija Uredbe, u rujnu 2022., Komisija se počela raspitivati o tim mjerama i jesu li one u skladu s europskim direktivama. Odnosno, nije li Vlada obavezom da državna firma otkupljuje sav proizvedeni prirodni plin u Hrvatskoj, zapravo, lukavo ograničila izvoz plina.
Postupak protiv Hrvatske
Komisija nije bila zadovoljna tadašnjom argumentacijom Vlade. Zagreb ih očito nije uspio uvjeriti da su mjere usklađene s pravom Europske unije, zato je u travnju objavljeno da je iz Bruxellesa stiglo pismo službene opomene, kojim je Komisija započela formalni postupak protiv Vlade zbog sumnje da krši europska pravila.
U dopisu Komisije se, među ostalim, prema neslužbenim informacijama, problematizira obveza Ine da prirodni plin proizveden u Hrvatskoj prodaje HEP-u. Komisija je detaljno analizirala to, de facto, ograničenje izvoza, a argumenti koje im je podastrijela hrvatska Vlada nisu uvjerili europsku administraciju u opravdanost te mjere. Vladina obrazloženja nisu smatrali dovoljno potkrijepljenima.
Dvostruki problem
O tome su za Telegram, uostalom, govorili dobro upućeni izvori: ograničenje izvoza na zajedničkom tržištu moguće je pravdati samo vrlo specifičnim razlozima, poput zaštite javnog reda i javnog zdravlja. Vlada je imala dva mjeseca za odgovor, do 19. lipnja.
Zato je ministar Gordan Grlić Radman pisao ministru Davoru Filipoviću – jer tako ide formalna procedura – tražeći od Ministarstva gospodarstva da pripremi službeni odgovor na Komisijin dopis, odnosno da Bruxellesu objasne je li i na koji način Uredba, koja je danas u ishodištu nove plinske afere, u skladu s europskim pravom.
Dakle, ne samo da je Vlada morala biti na vrijeme iz sustava obaviještena da postoji praktičan problem s Uredbom i viškovima plina koji odlaze za sve nižu cijenu, nego je, otprilike u isto vrijeme, morala Europskoj komisiji objasniti krši li se njome europska pravna stečevina.
Pitanje ministarstvima
Na osnovu Uredbe koju su morali ili povući ili braniti pred Europskom komisijom, plinom se cijelo vrijeme i dalje trgovalo. Tako je tijekom lipnja, dva mjeseca nakon što je stiglo pismo Komisije, HEP svoje viškove plina, kupljene za 47,6 eura prodavao za 1,2 eura po megavatu, da bi u jednom trenutku cijena pala i na jedan cent. Nitko, valja ponoviti, nije reagirao dok priča nije izašla u javnost.
U petak prijepodne pitali smo stoga Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jesu li u odgovoru Komisiji i dalje branili spornu Uredbu: jesu li, dakle, Bruxelles još sredinom lipnja – dok su cijene HEP-ovih viškova ponirale do bizarnih granica – pokušali uvjeriti da sporne odredbe trebaju i dalje ostati na snazi?
Odgovor još pišu
Nisu. Ali iz neočekivanog razloga: na Komisijino upozorenje još uopće nisu odgovorili. Kako nam je potvrđeno iz Ministarstva vanjskih poslova, rok za dostavu odgovora je produžen (originalno je, ponovimo, isticao 19. lipnja). Osim toga, hrvatski dopis još se piše: “U tijeku je izrada konačnog odgovora Republike Hrvatske”, kažu u Ministarstvu.
Suočena s novom plinskom aferom, Vlada je, međutim, ovog četvrtka ukinula obvezu HEP-a da kupuje sav Inin plin proizveden u Hrvatskoj. Sad će barem finalni odgovor Bruxellesu biti lakše napisati.