Vlada je uvjeravala EU da plinskom uredbom spašava građane. Došli smo do dopisa kojim ih je Bruxelles brutalno pokopao
EU administracija ima ozbiljne primjedbe na Vladinu odluku koja se upravo našla u središtu plinske afere
Otkad je krenula nova plinska afera, Vladini dužnosnici, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, ustrajno ponavljaju varijacije istog argumenta: zahvaljujući intervenciji Vlade, ne samo da su građani zaštićeni od enormnih cijena plina, koje su u to vrijeme bile na tržištu, nego je i osigurana opskrba za oko 120 tisuća onih kojima je prijetilo da tijekom zime ostanu bez plina.
Vladina Uredba, kojom je Ini naloženo da sav prirodni plin proizveden u Hrvatskoj prodaje HEP-u po reguliranoj cijeni, nakon stabilizacije tržišta i dalje je ostala na snazi, zbog čega su nastali viškovi koji su na kraju prodavani po bagatelnim cijenama. Kada je izbio skandal, Vlada je uredbu prije tjedan dana konačno izmijenila o čemu će ovih dana izvijestiti i Europsku komisiju.
Službena opomena
Europska komisija je, kako smo nedavno pisali, zbog uredbe kojom je de facto ograničen izvoz plina, u Zagreb slala dopise, tražeći od Vlade da detaljno obrazloži i opravda svoju odluku. Dok je HEP plin prodavao po ekstremno diskontnim cijenama, Vladini resori bavili su se pisanjem odgovora na Komisijinu službenu opomenu koja je nadležnim ministarstvima stigla u travnju.
Pozivajući se na desetak članaka europskih direktiva, uredbi i temeljnog ugovora o funkcioniranju EU-a, briselska administracija je u opširnom i detaljno obrazloženom dopisu ustvari dovela u pitanje utemeljenost Vladinih argumenata, posebno onaj o sigurnosti opskrbe. Vlada, ukratko, nije uspjela uvjeriti briselsku administraciju da su njezine mjere proporcionalne, nužne i opravdane, niti da su donesene u skladu s pravilima EU-a.
(Ne)uvjerljivi argumenti
Osiguranje plina za više od 120 tisuća građana – o čemu slušamo i ovih dana – bio je, kako se iščitava iz briselskog pisma, jedan od ključnih argumenata hrvatske strane kada su početkom godine pokušali uvjeriti Komisiju da su plinske mjere sasvim u redu. No, Komisija na nekoliko mjesta dovodi u pitanje argument o sigurnosti opskrbe, prije svega navodeći da se zaštita potrošača u tom smislu može postići drugim, manje restriktivnim mjerama.
Komisija tvrdi da hrvatska strana nije dostatno obrazložila zašto sigurnost opskrbe nije dovoljno zajamčena postojećim EU pravilima i zašto bi bilo primjereno ili potrebno de facto ograničavati izvoz da bi se osigurala opskrba.
Kada se donosi tako restriktivna mjera koja utječe na zajedničko europsko tržište Bruxellesu se moraju poslati detaljni dokazi i analize. Vlada to, po svemu sudeći, nije učinila – barem ne tako da bi EU administracija bila zadovoljna.
Apsurdno opravdanje
Citirajući Vladine tvrdnje o tome da su se pojavili problemi za više od 120 tisuća kućanstava i devet tisuća drugih kupaca, a među njima su i škole, vrtići i bolnice, Komisija problematizira njihovu argumentiranost. Hrvatska strana, po njima, nije dokazala da je takvo ograničenje izvoza primjereno i „da ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja“. Obrazloženja ograničenja izvoza radi sprečavanja poremećaja u opskrbi plinom „nisu dovoljno potkrijepljena“, ocjenjuje briselska administracija.
U pokušaju da pravdaju mjere, resorna ministarstva su, čini se, posegnula i za apsurdnim objašnjenjem: da se to što se domaći plin troši u Hrvatskoj može smatrati tzv. solidarnim doprinosom kojim se nastoji pomoći potrošačima, osobito ugroženima, i ublažiti efekti skupih energenata. Drugim riječima, Hrvatska je pokušala objasniti da se radi o mjeri koja ima isti učinak kao oporezivanje ekstraprofita u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija.
Naravno da nije prošlo
Usred energetske krize izazvane ratom u Ukrajini EU je dogovorila da se na višak dobiti u tim sektorima može primijeniti tzv. solidarni doprinos – puno su zaradili zbog rasta cijena energenata, pa dio te ekstra zarade države članice mogu preusmjeriti u financijske potpore za krajnje kupce energenata, posebno ranjiva kućanstva. Taj pokušaj argumentiranja u Bruxellesu nije prošao.
Na Komisijin dopis iz travnja, Hrvatska je trebala odgovoriti u roku od dva mjeseca, do 19. lipnja. Taman u vrijeme kada je HEP, zbog te iste uredbe koju problematizira Bruxelles, plin prodavao u bescjenje. Rok je, kako smo u međuvremenu doznali, produžen. Očekuje se da će odgovor biti poslan ovog tjedna. A kad će hrvatska javnost dobiti sve odgovore u aktualnoj plinskoj aferi – to je već sasvim drugo pitanje.