Filipović uprskao najatraktivniji EU natječaj. Umjesto 1200, novac će dobiti tek 253 firme, ostala hrpa neiskorištenih eura
I konzultanti i poduzetnici su na ovakav scenarij upozoravali mjesecima
U ljeto prošle godine Vlada je otvorila dotad najveći natječaj iz plana oporavka namijenjen poduzećima: za ulaganja u zelene tehnologije, štednju energije, prelazak na obnovljive izvore, izdvojeno je 1,9 milijardi kuna. Poduzetnici su mogli dobiti potpore i do 35 milijuna kuna.
Ali od samog starta natječaj su pratili problemi. U zadnji čas promijenjeni su uvjeti za sudjelovanje. Odgođen je početak prijava. Neki kriteriji bili su, po mišljenju stručnjaka, previše restriktivni. Pojedine firme žalile su se da su imale sve pripremljeno, a onda su doslovno preko noći ispale iz konkurencije.
Manje prijava, manje novca
Natječaj je u međuvremenu završen, a njegovi rezultati su slabiji od Vladinih očekivanja: prijavljena su 253 projekta što je, s obzirom na ranije najave, relativno skromna brojka, dok bespovratne potpore od 1,9 milijardi kuna ipak nisu do kraja iskorištene. Potvrdilo nam je to resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
“Zaprimljene su 253 prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, ukupne vrijednosti 3,9 milijarde kuna od čega je zatraženo 1,7 milijardi kuna bespovratnih sredstva, što iznosi 89,4 posto u odnosu na raspoloživa sredstva u okviru poziva”, odgovorili su na naš upit iz resora ministra Davora Filipovića.
Problemi od samog starta
Natječaj su, kako smo spomenuli, od početka pratile teškoće. Krajem srpnja, Ministarstvo je iznenada izvijestilo da se prijave odgađaju za mjesec dana jer su, na sugestiju poslovnih udruženja i nakon konzultacija s Bruxellesom, odlučili promijeniti neke natječajne kriterije. Time je, pohvalili su se tada, proširen krug tvrtki koje mogu konkurirati za europski novac.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) tvrdili su da se, po starim propozicijama, na poziv moglo javiti tek tristotinjak poduzeća, a da će s izmijenjenim kriterijima mogućnost prijave dobiti 1200 tvrtki. Ministarstvo je, pak, ranije očekivalo da će financirati tristotinjak projekata malih, srednjih i srednje kapitaliziranih poduzeća. S obzirom na 253 pristigle prijave, interes je očito bio manji od mogućnosti i očekivanja.
Bez objašnjenja Ministarstva
Kako to objašnjavaju u resoru ministra Filipovića, ostalo nam je nepoznato. Ministarstvo smo pitali zbog čega, po njihovim procjenama, broj prijava nije bilo veći, iako su mijenjali uvjete kako bi proširili krug tvrtki koje mogu konkurirati. No, na taj upit nisu odgovorili, a nisu niti pojasnili što će s 200 milijuna kuna – hoće li se raspisivati novi, sličan poziv ili će ta sredstva ostati na raspolaganju za druge projekte u okviru plana oporavka.
U konzultantskim krugovima su, pak, još u ljeto procjenjivali da bi broj prijava na kraju mogao biti manji od očekivanja. Jedan od stručnjaka za EU fondove s kojim smo tada razgovarali, bio je rezerviran prema uspješnosti ovog natječaja, ustvrdivši da će u praksi “pogoditi” tek rijetke tvrtke.
U čemu je smisao fondova?
Upozorio je tada i da je u izmijenjenim uvjetima dodan “nov, restriktivan kriterij” koji je stvorio nove probleme, pa su neki prijavitelji naprasno ispali iz konkurencije. Telegram je razgovarao s jednim od poduzetnika čija je firma ispunjavala uvjete iz prve verzije poziva, da bi potom – nakon što su već bili pripremili svu dokumentaciju – shvatili da se na novu verziju poziva ne mogu niti prijaviti.
Naš sugovornik tada se razočarano pitao zar nije smisao i interes države da se povuče sve što se može iz fondova EU. Naravno da jest. Ali ovoga puta, eto, nije uspjelo.