Gradonačelnici četiri glavna grada Srednje Europe sklopili su pakt o otporu populističkoj vlasti. Pričali smo s njima
Gradonačelnici Praga, Budimpešte, Varšave i Bratislave potpisali su 'Pakt slobodnih gradova'
U mjesecu kad je mađarska vlada zbog vladavine prava imala još jedan okršaj s članicama Europske unije, a poljski vrhovni sud dramatično upozorio da bi, zbog najavljenih reformi u sudstvu, Poljska možda mogla biti prisiljena napustiti EU, gradonačelnici četiriju glavnih gradova srednje Europe potpisali su „Pakt slobodnih gradova” kojim se, simbolički i praktično, suprotstavljaju vladajućim populistima u svojim zemljama.
Čelni ljudi Budimpešte, Varšave, Praga i Bratislave u zajedničkoj deklaraciji, među ostalim, obećavaju da će štititi i promovirati „naše zajedničke vrijednosti slobode, ljudskog dostojanstva, demokracije, jednakosti, vladavine prava, socijalne pravde, tolerancije i kulturne raznolikosti”. Dokument je potpisan na simboličnom mjestu, Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, koje je bilo jedna od prvih meta glavnog promotora tzv. iliberalne demokracije, mađarskog premijera Viktora Orbana.
Stablima protiv klimatskih promjena
Savez četvorice gradonačelnika svojevrsni je oporbeni pandan Višegradskoj skupini, koju su utemeljile vlade Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke. Potpisnici „Pakta slobodnih gradova”, Gergely Karacsony (Budimpešta), Rafal Trzaskowski (Varšava), Zdenek Hrib (Prag) i Matuš Vallo (Bratislava), iz oporbenih su političkih opcija u svojim zemljama. Karacsony je, primjerice, gradonačelnik postao u listopadu, nakon što je pobijedio kandidata kojeg je podržavao mađarski premijer Viktor Orban. Gubitak Budimpešte, nakon gotovo deset godina, bio je simbolički najteži poraz Orbanovog Fidesza na lokalnim izborima.
Četiri glavna grada žele tješnje surađivati u nekim od ključnih politika i zajedničkih izazova, poput borbe protiv klimatskih promjena i privlačenja novca iz fondova EU-a. „Iako dolazimo iz različitih političkih backgrounda, suočavamo se sa sličnim izazovima, izazovima modernih gradova”, komentirao je u pisanim odgovorima za Telegram gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski.
Neki od tih izazova su starenje populacije, rast cijena nekretnina, digitalizacija gradova ili, primjerice, borba protiv klimatskih promjena. „Klimatske promjene jedan su od važnijih izazova. Mi smo stoga obećali da ćemo u Pragu posaditi milijun novih stabala u osam godina, dakle u dva mandata”, pojašnjava u razgovoru za Telegram gradonačelnik glavnog grada Češke Zdenek Hrib koji je na čelu Praga godinu dana.
Kako do novca iz EU fondova
O zajedničkim izazovima govori i Matuš Vallo, gradonačelnik Bratislave, koji je tu dužnost također preuzeo prošle godine. „Budimpešta, Varšava, Prag i Bratislava suočavaju se s mnogim zajedničkim izazovima. Mi gradonačelnici dogovorili smo se da potpišemo Pakt jer je potrebno da promjene budu sastavni dio domaće politike”, komentirao je u pisanoj izjavi za Telegram Vallo. Gradovi bi, smatra, trebali imati veće ovlasti kako bi mogli ispuniti svoje obveze i osigurati kvalitetne usluge i inovacije građanima.
Čelnici Budimpešte, Varšave, Bratislave i Praga pozvali su u zajedničkoj izjavi i da se osigura izravno financiranje gradova i gradskih politika iz fondova EU-a. Tako bi se barem dijelom zaobišle nacionalne vlade, a time – može se pretpostaviti – i potencijalni, značajno veći problem: da gradovi dobiju manje novca iz EU kase, ako u sljedećem europskom proračunu novac iz fondova bude vezan uz poštivanje vladavine prava, a nacionalne vlasti budu u napetim odnosima s Bruxellesom, upravo zbog (ne)poštivanja vladavine prava.
„Razumijem da će Europska unija i dalje podupirati siromašnija, ruralna područja kako bi im pomogla u razvoju. Ali, gradovi su motori nacionalnih ekonomija, oni su mjesta gdje se događaju inovacije i istraživanja, i zato ih treba podržati da ne izgube konkurentnost u globaliziranom svijetu”, objašnjava nam gradonačelnik Praga.
Kritika populističkih vlada
Zajednička deklaracija, međutim, ima i izrazito simbolično značenje: izričito se poziva na temeljne vrijednosti Europske unije, uključujući spomenutu vladavinu prava. Zbog spornih poteza koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, populističke vlade u regiji, osobito Poljske i Mađarske, u permanentnim su sukobima s Bruxellesom. Prilično je, dakle, jasno da se radi o dosta otvorenoj kritici vladajućih političkih opcija u tim zemljama.
Gradonačelnik Varšave podsjeća da su sva četvorica potpisnika Pakta izabrana relativno nedavno te da su u kampanjama nastupali “kao progresivni kandidati”. To su, kaže, samo neki od razloga koji su ih spojili, ali su, napominje, spremni surađivati “sa svim gradovima koji dijele europske i demokratske vrijednosti i koji, za razliku od populističkih vlada, ne skrivaju glavu u pijesku”.
Populistička rješenja su pogrešna
“Želimo djelovati i rješavati probleme, želimo poboljšati kvalitetu života stanovnika naših gradova. To bi trebao biti cilj politike”, poručuje Trzaskowski. Pakt slobodnih gradova, nastavlja, manifest je pragmatične politike utemeljene na suradnji koja “snažno podupire vrijednosti” Europske unije i modela otvorenog društva, a “nasuprot programu desničarskih populista”.
„Kao što smo napisali u izjavi, dijelimo iste vrijednosti, poput demokracije, slobode, vladavine prava, otvorenosti, tolerantnosti”, ističe, pak, Hrib koji smatra da se rješavanjem konkretnih problema građana može spriječiti rast populizma. „Jer, ako ne budemo u stanju nositi se s problemima, postoji rizik da će se pojaviti populisti koji će nuditi nekakva jednostavna, ali definitivno pogrešna rješenja na složene izazove današnjice”.
Prosvjed za umjetničke slobode
Je li Pakt onda kritika na račun populističkih vlada u srednjoj Europi? „Želimo spriječiti rast populizma u našim gradovima, ali na pozitivan način. Želimo rješavati probleme s kojima se naši građani svakodnevno susreću pa da onda ne bude potrebe za populističkim jednostavnim, a krivim rješenjima”, odgovara na naše pitanje gradonačelnik Praga.
Izvor Telegrama iz gradske uprave Budimpešte, pak, naglašava da je prvenstveno riječ o pozitivnoj suradnji, koja nije usmjerena ni protiv koga. Ali, kada se usporede ciljevi Pakta i politike koje provode nacionalne vlade, dodaje, “mi imamo svoje vrijednosti, a te vrijednosti nisu jednake onima koje promoviraju nacionalne vlade”. Ta je razlika nedavno bila jasno vidljiva baš u slučaju Budimpešte. Kada je Orbanova većina donijela zakon kojim jača kontrolu nad kazalištima, novi gradonačelnik glavnog grada Gergely Karacsony bio je u prvim redovima prosvjednika, uz jasnu poruku: “Braneći slobodu kazališta, branimo slobodu grada”.