Hoće li Hrvatska zaista biti jedina zemlja u EU koja će imati izbore usred ovog ljeta?

Drugi val

Mjesec i pol dana kasnije izbori su ponovno aktualni – ovoga puta parlamentarni – a sve se učestalije spominje da će biti održani u ljeto, o čemu javno govore i pojedini visoki HDZ-ovi dužnosnici. U medijima se nagađalo i o prvoj polovici srpnja. Šef HDZ-a te informacije (još) nije demantirao, a potpredsjednik stranke Ivan Anušić je u današnjem gostovanju na N1 televiziji energično poručio kako je realno i objektivno da izbori budu na ljeto. Argument koji je pritom koristio bio je očekivan – strah od eventualnog drugog vala epidemije najesen.

Međutim, ako bi u HDZ-u odlučili da na birališta izlazimo već u srpnju, bio bi to – u europskim okvirima – prilično raritetan potez. Kako bi uopće izgledala predizborna kampanja u trenutku kada epidemija ili još uvijek traje ili smo netom prije izašli iz strogih mjera koje su nam priječile čak i da roštiljamo s većim društvom? U pravdanju odluke o izborima u trenutnoj (epidemiološkoj) situaciji, Plenković bi teško našao uvjerljiv argument na europskoj razini.

Strpljenje u Parizu

Evo, na primjer, Francuska. Tu je državu šef HDZ-a spremno izvukao iz rukava kada je sredinom ožujka trebalo objasniti zašto izbori u stranci nisu rizični. Tada je, međutim, u Francuskoj održan tek prvi krug lokalnih izbora, a drugi je, zbog zdravstvene situacije, odmah bio odgođen.

Najprije je bio plan da Francuzi na birališta ponovno izađu u lipnju. No, izgleda da se taj plan u međuvremenu izjalovio i da će se, zbog epidemiološke situacije, francuski birači morati strpjeti nekoliko mjeseci kako bi izabrali lokalne vlasti.

Realnost je bitna. U Francuskoj

Iako će se konačna odluka donijeti 23. svibnja, ministrica teritorijalne kohezije Jacqueline Gourault je prije osam dana za Le Monde izjavila kako u Vladi misle da će biti teško održati izbore u lipnju. Na traženje Udruge gradonačelnika da se drugi krug lokalnih izbora odgodi za kraj rujna kazala je: “Ne znam hoće li to biti kraj rujna ili listopad, ali realnost vodi prema tome da će se izbori sigurno održati nakon ljeta”.

Francuska, kako se čini, ovoga puta definitivno otpada kao eventualni HDZ-ov argument. Štoviše, u Parizu ne stanuje strah od drugog vala koji bi se u Zagrebu mogao koristiti kao opravdanje za brzinsko raspisivanje izbora usred ljeta.

Italija i Rumunjska bježe od ljeta

Lokalne i regionalne izbore odgodila je ovih dana i talijanska vlada. Svi izbori na tim razinama, koji su se trebali održati tijekom svibnja, prebačeni su, prema pisanju talijanski medija, na jesen. Mediji navode da je postojala mogućnost da vlada dozvoli pojedinim regijama da izbore organiziraju i ranije, tijekom srpnja, ali da se od toga odustalo, pa će se izbori u ovoj zemlji moći održati od sredine rujna do sredine prosinca. Iako je ova zemlja dramatično pogođena koronavirusom, s najviše umrlih u Europi, čini se da i u Rimu strahuju od drugog vala zaraze manje nego u Zagrebu, barem ako je suditi po rokovima za izlaske na birališta.

Kao i Hrvatska, u ovoj godini bi redovite parlamentarne izbore trebala imati i Rumunjska. Tamo se, prema informacijama dostupnima iz medija, zasad međutim ne govori da bi ti izbori s kraja godine bili preseljeni u ljeto. Dapače, mediji upravo ovih dana javljaju da su lokalni izbori, koji su trebali biti u lipnju, odgođeni do daljnjega te da se razmatra da se održe u rujnu ili listopadu, uz mogućnost da se na isti dan organiziraju i parlamentarni.

Poljska, neizvjesna iznimka

Izbore usred epidemije mogla bi održati Poljska, ali to još uvijek nije sasvim sigurno. Odluka vladajućih desnih konzervativaca da se 10. svibnja bira predsjednik već tjednima izaziva žestoke rasprave i prilično gnjevne reakcije oporbe. Aktualni predsjednik Andrzej Duda, kojeg podupire vladajući PiS, uvjerljivo vodi u anketama.

U oporbi smatraju da, inzistiranjem na izborima, PiS svoju političku korist stavlja ispred zdravlja građana, dok vladajući pokušavaju izbore organizirati dopisno, putem pošte, bez fizičkog izlaska na birališta. Poljski ministar zdravstva je, pak, prošlog petka ocijenio da bi odgoda predsjedničkih izbora do 2022. godine bila „jedina sigurna opcija“. Ministar je, javlja Hina, ocijenio i da je glasanje putem pošte sigurnije od tradicionalnih izbora. Kako će se ova rasprava u Poljskoj rasplesti, još uvijek nije do kraja jasno.

Mediteran kakav je nekad bio

U Hrvatskoj, međutim, prava javna rasprava o ljetnim izborima tek slijedi. Jasno je zbog čega HDZ brza s izborima – bude li se čekao redovan kraj mandata koji je sredinom listopada, izbori će biti održani u drugoj polovici studenog ili prvoj polovici prosinca.

U to vrijeme će Hrvatska, po svim prognozama, biti u depresiji koja neće imati veze s tmurnim jesenskim danima – očekuje se povijesno dubok pad gospodarstva, a efekte pandemije će građani itekako osjetiti nakon što s lipnjem isteknu Vladine mjere pomoći ekonomiji i nakon što turistička sezona prođe doista u skladu sa sloganom “Mediteran kakav je nekad bio”. Dakle, bez turista.

Politički promašaj i zdravstveni rizik

S druge strane, forsiranje izbora usred ljeta i inače nije najsretnija praksa. U Hrvatskoj su se u srcu ljeta održali tek izvanredni parlamentarni izbori 1992. godine (2. kolovoza) nakon promjena cijelog izbornog (i društveno-ekonomskog) sustava. Oporba će s pravom upozoravati na ljetne vrućine, godišnje odmore, ali, što je u ovom slučaju posebno bitno – i upitnu legitimnost izbora koji bi se, zbog koronavirusa, mogli održati bez prave (ili ikakve) izborne kampanje. Štoviše, ovisno naravno o razvoju pandemije, sasvim je moguće da bi izlazak na izbore u srpnju bio i solidan zdravstveni rizik.

Socijalno distanciranje, zdravstvena ugroza i demokracija, naime, baš i ne idu zajedno. Što su prepoznale i zemlje Europske unije koje mahom bježe prema jesenskim izbornim terminima. Hrvatska bi, kako se sada čini, mogla napraviti upravo suprotno.