Mađarska i Poljska blokadom milijardi za oporavak guraju EU u duboku krizu. Može li se to riješiti?
Dok Mađarska i Poljska ustraju na blokadi, u Bruxellesu razmatraju opcije kako zaobići njihov veto
Dok milijuni Europljana ponovno žive pod strogim restrikcijama, ne znajući ni kakvi će im biti božićni blagdani, a poduzetnici strahuju da će ih još jedan lockdown sasvim uništiti, Europska unija i dalje ne uspijeva naći izlaz iz pat pozicije u koju ju je doveo poljski i mađarski veto na dogovor o proračunu i fondu za oporavak.
Prije dva tjedna vlade u Budimpešti i Varšavi blokirale su donošenje odluka, bez kojih nije moguće dogovoriti EU proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine niti pokrenuti fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura. Iz ta dva izvora Hrvatska će u narednim godinama imati na raspolaganju više od 22 milijarde eura.
Gdje je i kako zapelo?
Mađarska i Poljska ne žele da se isplate novca povezuju s vladavinom prava, mada je ta odluka već donesena, kvalificiranom većinom – dakle, bez mogućnosti da je te dvije države članice stopiraju. Ali, zato sada stopiraju opći dogovor o EU novcu, uskraćujući svoj pristanak na odluke koje se donose jednoglasno, a nužne su za punjenje europskog proračuna.
U ovom političkom trileru, kojim EU ulazi u završnicu godine obilježene milenijskom krizom, nekoliko je bitnih otvorenih pitanja, a dva ključna su: tko će prvi popustiti i može li se Poljsku i Mađarsku jednostavno zaobići?
Tko će prvi popustiti?
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om, početkom tjedna je sugerirala da je moguć određeni ustupak Poljskoj i Mađarskoj, kako bi se prevladao trenutni zastoj.
Zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin bio je konkretniji. U četvrtak je izjavio da bi Poljska mogla odustati od veta ako čelnici EU-a donesu obvezujuću izjavu kojom bi pojasnili kako će se točno primjenjivati taj novi mehanizam vladavine prava.
Činilo se da je dogovor moguć – a onda se javio Viktor Orban. „Za nas to rješenje – priložiti neku izjavu poput podsjetnika na samoljepivu papiriću priloženom na komad papira – ne funkcionira”, izjavio je mađarski premijer za javni radio. “Mađarska ustraje na tome da se te dvije stvari odvoje”, prenosi Reuters.
I glasnogovornik poljske vlade na Twitteru je poručio da u Varšavi nisu promijenili stajalište. Izjave zamjenika premijera bile su, izgleda, njegovo osobno mišljenje.
Polska podtrzymuje w całości swoje stanowisko w zakresie rozporządzenia warunkującego wydatkowanie środków unijnych. Tylko przepisy zgodne z traktatami i konkluzjami RE mogą być zaakceptowane przez Polskę. Jasno wynika to również ze wspólnej deklaracji Polski 🇵🇱 i Węgier🇭🇺
— Piotr Müller (@PiotrMuller) December 4, 2020
Može li se zaobići veto?
Ako Poljska i Mađarska ustraju na blokadi, postoje druge opcije, barem za fond za oporavak, o kojima se u Bruxellesu ozbiljno razmišlja. Jedna od njih je tzv. pojačana suradnja, procedura koja omogućava da se, kada ne postoji suglasnost svih 27 članica oko nekog pitanja, dio država ipak zasebno dogovori.
Na taj je način, primjerice, dogovoreno osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja. Osnovalo ga je 16 država, a priključilo ih se još šest – međutim, i dalje ne svih 27. Način donošenja EU proračuna propisan je temeljnim ugovorima, pa se na njega ne može primijeniti ova prečica. No, fond za oporavak je jednokratni antikrizni instrument, pa se za njega može aktivirati tzv. pojačana suradnja.
Što bi to značilo?
U slučaju fonda za oporavak očito bi se radilo o pojačanoj suradnji 25 država, bez Mađarske i Poljske. Odluka o pokretanju takve suradnje u Vijeću se donosi kvalificiranom većinom, bez mogućnosti veta.
Na taj bi se način omogućilo da novac za oporavak počne stizati relativno na vrijeme. Poljska i Mađarska mogle bi se priključiti kada to odluče, kao što su se naknadno države priključivale Uredu europskog javnog tužitelja. Izgledno je da bi pritom bile pod značajnim pritiskom svoje javnosti, kojoj bi morale objasniti zašto samo njima ne stiže europski novac za oporavak.
Čemu uopće žurba?
Dva su razloga za hitno nalaženje rješenja. Prvi je pandemija i njezine posljedice – europskom gospodarstvu, zdravstvu i građanima potrebno je što prije osigurati dotok svježeg novca za ublažavanje aktualne krize. I u redovitim okolnostima, proći će još nekoliko mjeseci dok novac ne počne stizati; ako se dogovor oduži, trebat će čekati još i duže.
Drugi je razlog kraj godine: ako uskoro ne bude dogovora o sljedećem sedmogodišnjem proračunu (koji starta s 2021. godinom) EU će morati funkcionirati temeljem privremenog financiranja, što znači s manje novca i bez mogućnosti da se sklapaju ugovori o financiranju novih projekata, onih koji bi trebali konkurirati za sredstva iz sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna (stari ugovori, potpisani u okviru sadašnjeg proračuna, i dalje bi se isplaćivali, ali moguće usporeno).
Koji su sljedeći koraci?
Bez obzira na razmatranje alternativnih rješenja, još uvijek postoji šansa za dogovor. Spominjanje opcija, kojima bi se zaobišla blokada poljske i mađarske vlade, može se promatrati i kao pritisak u pregovorima, u stilu “ako ne popustite, imamo i druge mogućnosti”.
Mada će se narednih dana zasigurno nastaviti pregovori na nekim razinama, ključni datumi mogli bi biti 10. i 11. prosinca, za kada je zakazan novi sastanak čelnika 27 država članica.