Analiza: Orban prijeti da će blokirati EU milijarde za oporavak od koronakrize. Koliko je to opasno?
Ovo je praktički jedini trenutak u kojem se Budimpešta može nadati da će prijetnja blokadom imati nekakvog učinka
Finalni dogovor Europske unije o 1,8 bilijuna eura vrijednom financijskom paketu – iz kojeg Hrvatska u narednom desetljeću može iskoristiti 22 milijarde eura – sve je bliže, ali je još uvijek na skliskom terenu. U završnici pregovora o EU proračunu i novcu za oporavak od korona-krize, mađarski premijer Viktor Orban izvukao je najjaču kartu: mogući veto zbog povezivanja isplata iz europske blagajne s poštivanjem vladavine prava.
Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća (država članica) prošlog su tjedna postigli dogovor koji bi trebao omogućiti da se europskim vladama, koje ugrožavaju vladavinu prava, srežu isplate iz EU fondova. Radi se o kompromisnom dogovoru, koji se ipak smatra prekretničkim jer prvi puta omogućuje link između EU novca i temeljnih EU vrijednosti.
Što se dogodilo danas?
U srijedu je, pak, njemačko predsjedništvo EU-a objavilo da je s Europskim parlamentom postignut politički dogovor o sedmogodišnjem proračunu, što još moraju potvrditi zemlje članice i parlament na plenarnoj sjednici. EU parlament je, kako smo već pisali, u tim pregovorima tražio da se više novca izdvoji za neke europske programe, poput istraživačkog programa, razmjene studenata itd.
Ambassador #Clauß on the successful conclusion of the #EUBudget negotiations with @Europarl_EN: „Negotiations with the European Parliament took time, but we have finally made it – we have reached a political agreement on the last details of the #EU’s next long-term budget.“ 1/5 pic.twitter.com/rsTl4Uom3U
— Sebastian Fischer (@SFischer_EU) November 10, 2020
Prošlotjedno usuglašavanje oko mehanizma za vladavinu prava zasigurno je pridonijelo i jučerašnjem dogovoru. No, još uvijek nisu savladane sve političke prepreke. Mađarski premijer, kako smo spomenuli, nezadovoljan je dogovorom oko vladavine prava i prijeti vetom. Može li Vlada u Budimpešti doista stopirati najveći financijski paket o kojem je EU ikad pregovarala?
Što tvrdi mađarski premijer?
Mađarski mediji su tijekom vikenda izvijestili da je Orban poslao pismo na ključne EU adrese u kojem se požalio na preliminarni dogovor o vladavini prava, ustvrdivši da taj kompromis nije u skladu s političkim dogovorom sa srpanjskog summita EU-a. Pismo je, među ostalim, poslano njemačkom predsjedništvu EU, koje je pregovaralo s Europskim parlamentom.
Ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori, podsjetio je u svom dopisu Orban, uz upozorenje da, ako prijedlog ostane kakav jest, Mađarska neće imati drugog izbora nego uskratiti suglasnost na druge elemente paketa o kojima ovisi sedmogodišnji proračun i fond za oporavak.
Zašto ne blokira ‘sporni’ mehanizam?
Način povezivanja vladavine prava i isplata iz EU fondova bit će ugrađen u pravni akt, za čije donošenje nije potrebna suglasnost država koje se tom uvjetovanju protive. Za prihvaćanje tog kompromisa dovoljna je kvalificirana većina glasova zemalja članica – Budimpešta i Varšava, kao dva glavna oponenta ove ideje, ne mogu, dakle, njezino donošenje stopirati vetom.
Zato Orban ne prijeti da će blokirati taj mehanizam, nego da će veto uložiti tamo gdje je moguće – na dogovor o izdašnom financijskom paketu čiji je sastavni dio i 750 milijardi eura za oporavak o krize izazvane pandemijom. Za taj paket, koji predviđa i zajedničko zaduživanje EU-a, nužna je odluka o tzv. vlastitim sredstvima, odnosno načinu na koji se izravno puni europski proračun.
Ta se odluka donosi jednoglasno u Vijeću (države članice imaju mogućnost veta) i potrebna je ratifikacija nacionalnih parlamenata, a mađarski je još u rujnu zaprijetio da bi u tom koraku mogao blokirati europsku odluku.
Što je dogovoreno o vladavini prava?
Europski parlament i neke članice htjeli su da taj mehanizam pokriva puno šire područje – da se može pokrenuti u općenitijim situacijama, kada postoji sustavno kršenje vladavine prava u nekoj državi, a da to nema izravne veze s financijskim interesima Unije.
No, dogovoreno je da se mehanizam može aktivirati kada postoji “dovoljno izravna” veza između kršenja vladavine prava i proračuna EU-a te njezinih financijskih interesa (ako, na primjer, postoji sumnja u zloporabu fondova). Kompromis je stoga razblažena verzija originalne ideje da se vlade, koje ugrožavaju vladavinu prava, sankcionira uskraćivanjem EU novca.
Osim toga, način pokretanja mehanizma je otežan u odnosu na ranije prijedloge Europske komisije (što ide na ruku Mađarskoj i Poljskoj), a Europski parlament dobio je samo sporednu ulogu (glavnu će imati zemlje članice).
Zašto je onda Orban nezadovoljan?
Mehanizam bi se pokretao kvalificiranom većinom u Vijeću, na prijedlog Europske komisije. Nakon srpanjskog summita taj je dio namjerno ostao nedorečen, pa su se već tada pojavile različite interpretacije o načinu odlučivanja.
Ključna razlika u tumačenjima svodila se na to odlučuje li se u Vijeću kvalificiranom većinom – što znači da Mađarska, Poljska ili neka druga zemlja mogu biti preglasane – ili jednoglasno. U ovom potonjem slučaju, problematične vlade nikada ne bi trebale strahovati od sankcija jer bi, zasigurno, u Vijeću našle barem jednog saveznika spremnog uložiti veto.
Je li ovo samo Orbanov blef?
Mađarska na svojoj strani ima i Poljsku, ali za očekivati je da će pritisak na te dvije vlade da odustanu od blokiranja dogovora biti enorman. Europska unija suočena je s jesenskim valom pandemije i uvođenjem novih restrikcija, koje će nužno imati još dublje ekonomske posljedice. Novac EU-a, pogotovo 750 milijardi za oporavak od korona-krize, hitno je potreban, a svako otezanje znači da će početi stizati (pre)kasno.
Orbanovo upozorenje ipak ne treba smatrati tek praznim blefom. Način na koji će biti uvjetovana isplata europskih sredstava utjecat će na sve članice, pa tako i Mađarsku, puno dulje od (očekivanog) trajanja pandemije i njezinih posljedica. A mađarski premijer je očito procijenio da je ovo ključan trenutak u kojem mahanje vetom može eventualno rezultirati još ponekim ustupkom.