Donosimo otkriće zbog kojeg bi u svakoj uređenoj državi letjela cijela uprava: HRT bivšoj tvrtki svog šefa bez natječaja platio 1,25 milijuna eura
Skandalozni potez uprave javne televizije nadležno ministarstvo Nine Obuljen Koržinek pokušalo je naknadno opravdati
Hrvatska radiotelevizija (HRT) platila je 9.475.499 kuna (1,25 milijuna eura) bivšoj tvrtki svog glavnog ravnatelja Roberta Šveba za usluge dogovorene izravnom pogodbom u posljednje tri godine, doznaje Telegram. Šveb je tvrtki Ro.Ba.Go., iz koje je izašao uoči imenovanja na čelo javne televizije, nastavio davati poslove bez javnog natječaja i nakon što ga je Povjerenstvo za sukob interesa upozorilo da tu “postoji veliki koruptivni rizik” i da to “nije primjer dobre prakse”.
Od dolaska Šveba na čelo javne televizije, njegova bivša firma dobila je nove poslove vrijedne 5.403.562 kuna (717.604 eura) bez javnog natječaja. Osim potencijalnog sukoba interesa, ovdje je problematično i zaobilaženje instituta javnog natječaja. Stručnjak za javnu nabavu, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, potvrdio je Telegramu da su poslovi koje je dobila Švebova bivša tvrtka po zakonu trebali ići na javni natječaj.
U novinarskoj istrazi brojnih nepravilnosti na Prisavlju, Telegram je od HRT-a zatražio sve ugovore koje su potpisali s tvrtkama Croatel i Ro.Ba.Go. u protekle tri godine. Za Croatel zato što smo doznali da se za njih interesira Državno odvjetništvo, a za Ro.Ba.Go. zato što je tu tvrtku 1994., zajedno s još dvije osobe, osnovao aktualni ravnatelj HRT-a. Obje tvrtke s HRT-om posluju niz godina.
Bačić ukinuo javne natječaje
Dostavljeni ugovori pokazuju da je Ro.Ba.Go. na početku dobivao poslove od HRT-a na javnim natječajima, da bi im ih javna televizija potom počela davati izravno. Tako su posao informatičko-grafičke potpore programa dobili na javnom natječaju 2014., a interaktivnu analizu sadržaja 2018. Tu praksu prekinuo je bivši ravnatelj Kazimir Bačić, koji im je 2020. dao prve ugovore bez javnog natječaja. Bačić je iduće godine morao odstupiti s čela HRT-a jer je optužen da je nosio novac bivšem gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Javnu televiziju u listopadu 2021. preuzeo je Šveb.
Kako bi neutralizirao sukob interesa, Šveb je prenio svoj udio od 33,33 posto tvrtke Ro.Ba.Go. na drugog suvlasnika, Gorana Omrčena Čeku. Valja napomenuti da je Šveb bio suvlasnik kada im je Bačić počeo izravno davati poslove te je na tome i profitirao. U imovinskoj kartici je tako zabilježio kako mu je u sklopu izlaska iz vlasničke strukture 18. listopada 2021. kao kompenzacija isplaćen završni dio zadržane dobiti u iznosu od 600.000 kuna (79.681 eura).
Prije stupanja na dužnost ravnatelja, Švebu je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa sugeriralo da se izuzme od svakog odlučivanja o Ro.Ba.Go.-u te da za to ovlasti svog zamjenika ili nekog drugog na HRT-a.
‘Veliki koruptivni rizik’
Šveb je već u siječnju 2022. pitao Povjerenstvo može li HRT od njegove bivše tvrtke naručiti interaktivne analize sadržaja u sportskim prijenosima. Povjerenstvo mu je reklo da može, ali da takav poslovni odnos “ne smatra primjerom dobre prakse”. Budući da je Šveb desetljećima bio suvlasnik te tvrtke, “postoji veliki koruptivni rizik” kad ona posluje s televizijom na kojoj je on generalni direktor, upozorilo je Povjerenstvo.
HRT je potom, bez javne nabave, Švebovoj bivšoj firmi dodijelio spomenuti posao sa sportskim prijenosima i još jedan, informatičko-grafičke potpore programu, ukupno vrijedne 5.403.562 kuna (717.604 eura). Ugovor je potpisala ravnateljica programa HRT-a Marija Nemčić, po posebnoj punomoći koju joj je dao Šveb.
Nakon što su tri godine poslove dodjeljivali izravnom pogodbom, HRT je u veljači prošle godine od Ministarstva gospodarstva zatražio mišljenje o tome mogu li biti izuzeti od javne nabave. Kad im je odgovoreno da ne mogu, Šveb se obratio ministrici Obuljen Koržinek, koja mu je pokušala pomoći.
Upornost u zaobilaženju
HRT može iz javne nabave izuzeti nabavu usluga dizajna i izradu grafika i vizualnih efekata, računalne animacije i slično, potvrdilo je Ministarstvo kulture i medija u dopisu HRT-u u srpnju 2023. Inače, poslovi koje je Ministarstvo kulture nabrojilo kao izuzete od javne nabave upravo su poslovi koje je HRT naručivao od Croatela i Švebove bivše firme.
No, upornost generalnog direktora HRT-a da pronađe put kojim bi zaobišao javnu nabavu nije se isplatila: Ministarstvo kulture i medija nije ovlašteno tumačiti javnu nabavu, pa je njihovo mišljenje pravno bezvrijedno. Na pitanje Telegrama kako su se uopće mogli očitovati na takav upit i komentirati javnu nabavu, iako je za nju nadležno Ministarstvo gospodarstva, u Ministarstvu kulture se pravdaju da su “samo tumačili što je autorsko pravo”.
Ministarstvo gospodarstva, kojem smo poslali detalje spornih ugovora, objasnilo je Telegramu da oni ne daju suglasnost na izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi, već samo daju mišljenje o tome. “Ako se HRT u to upušta, onda bi trebali raspolagati svim podacima i dokumentacijom kojom mogu dokazati ispunjavanje uvjeta za njegovu primjenu”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva. S HRT-a su, na naše pitanje, objasnili da nemaju registar ugovora potpisanih bez javne nabave.
‘Nužno provesti javnu nabavu’
Budući da je HRT od Ministarstva gospodarstva dobio negativno mišljenje za dio poslova koje je Croatelu dodijelio bez javnog natječaja, postavlja se pitanje je li i poslovanje s bivšom tvrtkom glavnog ravnatelja dijelom ili potpuno protuzakonito. Telegram se s tim pitanjem obratio stručnjaku za javnu nabavu, izvanrednom profesoru na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marku Turudiću. On je potvrdio kako zakon doista predviđa da produkcija programskog materijala za televiziju može biti izuzeta od javne nabave.
“Ovakva iznimka je nužna kako bi se mogao nabaviti originalni programski sadržaj. Ali ja nikako ne vidim kako se ove nabave mogu podvesti pod tu iznimku. Mislim da je ovdje bilo nužno provesti postupke javne nabave”, obrazložio je Turudić nakon što je pregledao ugovore koje je HRT izravno dao spomenutim tvrtkama.
I rukovoditeljica Pravne službe HRT-a upozorila je Nadzorni odbor na određene nepravilnosti u radu, vidljivo je iz javno dostupnih zapisnika Nadzornog odbora. No, u njima nije navedeno što je to točno Pravna služba prijavila, ni što je Nadzorni odbor poduzeo po toj prijavi.