Utopljen u moru skandala, ravnatelj HRT-a nakon Telegramovih otkrića sazvan na razgovor s Plenkovićem i ministricom kulture

Iz Vlade su, nakon nekoliko dana inzistiranja, konačno potvrdili da je do sastanka došlo

Telegram je od glasnogovornika Vlade Marka Milića još u ponedjeljak pokušao saznati zašto je Šveb pozvan na sastanak, a isti smo upit poslali i odjelu Komunikacija HRT-a. Iako smo ih potom svaki dan podsjećali na naše upite, odgovor je stigao tek u petak. Preciznije, tek nakon što smo na Twitteru javno prigovorili kako nam ni gospodin Milić ni HRT ne žele odgovoriti

Ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Robert Šveb u ponedjeljak je naglo pozvan na sastanak u Vladu u 13 sati. Za isti dan bila je zakazana i izvanredna sjednica Nadzornog odbora HRT-a, sazvana nakon niza otkrića Telegrama o teškim nepravilnostima u Švebovu mandatu na javnoj televiziji. Iz više neovisnih izvora potvrđeno nam je kako se ravnatelj toliko zadržao u Banskim dvorima da je sjednica Nadzornog odbora odgođena za dva sata.

Telegram je idućeg dana od glasnogovornika Vlade Marka Milića pokušao saznati zašto je Šveb pozvan na sastanak. Isti smo upit poslali i odjelu Komunikacija HRT-a. Iako smo ih potom svaki dan podsjećali na naše upite, odgovor je stigao tek u petak. Preciznije, tek nakon što smo na naše upite podsjetili na Twitteru, označivši i Marka Milića i HRT.

U kratkom odgovoru Milić je naveo da je na sastanku, uz Šveba i premijera Andreja Plenkovića, bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Tvrdi da je tema razgovora bila “izrada plana rada i konsolidacije poslovanja HRT-a”, budući da je Vlada u prosincu 2023. obvezala Šveba da izradi takav dokument. Nakon tog sastanka, Šveb se vratio na HRT na sjednicu Nadzornog odbora gdje su, kako smo ranije pisali, članovi Odbora za sve nepravilnosti optužili stručne službe javne televizije i njene bivše ravnatelje.

U aferu uključeno i Ministarstvo kulture

Usto što novinari odgovore od tijela javne vlasti moraju tražiti putem društvenih mreža, nejasno je zašto bi plan rada HRT-a bio nešto o čemu se raspravlja s predsjednikom Vlade i ministricom kulture te zbog toga kasni na sjednicu Nadzornog odbora. Glavni ravnatelj HRT-a je, barem na papiru, odgovoran Nadzornom odboru. Taj Odbor je na sjednici kasnije istog dana Švebu dao 60 dana da izradi plan – nije jasno kakav je u svemu bio input Plenkovića i Obuljen Koržinek.

Kako smo već izvještavali, HRT će iz državnog proračuna ove godine dobiti 18,39 milijuna eura, kako ne bi završili u minusu. Vlada je lani u prosincu usvojila Aneks Ugovora s HRT-om za razdoblje od 31. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. godine, ali bez navođenja iznosa, koji smo morali tražiti putem upita – odgovor smo i tad čekali pet dana. U svakom slučaju, Aneksom je propisano na što HRT može potrošiti taj novac, pa to sigurno nije razlog da generalni direktor osobno hodočasti premijeru i ministrici kulture.

Budućnost je u outsourcingu

Prema našim izvorima, Šveb je pozvan u Banske dvore jer je na sastanku zapravo “riban” zbog otkrića Telegrama. Kako smo ranije otkrili, jedan krak afere s HRT-a vodi upravo do Ministarstva kulture i medija. Nakon što je Švebu, u veljači prošle godine, Ministarstvo gospodarstva jasno reklo da ne može više svojoj bivšoj tvrtki Ro.Ba.Go i produkcijskoj kompaniji Croatel izravno davati milijunske ugovore izbjegavajući javnu nabavu, on se obratio ministrici kulture, koja je svojedobno lobirala za njegovo imenovanje kod premijera Plenkovića. Ministarstvo kulture je Švebu tada izdalo mišljenje da ipak može zaobilaziti javni natječaj, iako za takvo što Ministastvo uopće nema ovlasti.

Telegram je otkrio i da je HRT-ova Interna revizija upozorila ravnatelja da mora raspisati javni natječaj, a ne dodjeljivati milijunske poslove izravnom pogodbom, što je on ignorirao i produljio ugovor s Croatelom bez javnog natječaja. Revizija je otkrila i da je angažiranjem vanjskih tvrtki HRT zapravo izgubio silan novac, ali je Šveb svejedno rekao Radničkom vijeću da je za opstanak HRT-a “outsourcing nekih dijelova tehnologije i drugih dijelova organizacije izgledna opcija u budućnosti”.