Hrvati prosječno rade 27 dana samo da pokriju godišnje troškove struje i grijanja
Analizu je objavila Europska konfederacija sindikata, uoči sastanka na kojem će EU raspravljati o mjerama protiv poskupljenja
Ljudi koji rade na slabo plaćenim poslovima u većini zemalja članica Europske unije moraju godišnje izdvojiti cijelu jednu mjesečnu plaću da bi pokrili troškove struje i grijanja u svojim domovima. Hrvatska nije iznimka: radnici na minimalnoj plaći samo za energente rade 37 dana godišnje.
To su podaci Europske konfederacije sindikata (ETUC), objavljeni uoči izvanrednog sastanka europskih ministara zaduženih za energetiku. Ministri će ovoga petka raspravljati o mjerama za pomoć kućanstvima i gospodarstvu općenito, da se nose s rastućim cijenama struje i plina.
Mjesec dana za godišnje režije
Iz ETUC-a već dugo tvrde da oko 9,5 milijuna zaposlenih diljem Europske unije ima problema s plaćanjem energetskih režija, a to je, kažu, bila situacija prije nego što su krenula nova poskupljenja. Do srpnja ove godine, napominju, trošak plina i struje u Europi porastao je 38 posto.
Sve veće cijene, koje plaće ne prate u stopu, znače da će ljudi iz svojih mjesečnih primanja morati sve više izdvajati za energente. Prema izračunima ETUC-a, bruto minimalna plaća u Hrvatskoj – dakle, ne ono što radnik dobije „na ruke“, nego prije svih davanja – nije dovoljna da pokrije godišnji trošak za energiju, po sadašnjim cijenama.
Drugim riječima, da bi skupili godišnji iznos potreban za te račune, ljudi s minimalnom plaćom u Hrvatskoj moraju raditi više od mjesec dana. U Španjolskoj, Slovačkoj, Nizozemskoj i Grčkoj, tvrdi ETUC, treba im još i više.
Za prosječnu plaću – 27 dana
Osim minimalne plaće, ETUC je objavio i podatke za prosječna neto primanja. Ljudi s prosječnom plaćom, kaže njihova analiza, u Hrvatskoj moraju odraditi 27 dana da pokriju godišnji trošak energenata, dakle, struje i plina, odnosno grijanja. Slovaci, Talijani, Česi i Grci moraju raditi i dulje.
Na drugoj su strani ljestvice Litva i Luksemburg, pa Austrija i Poljska gdje osoba s prosječnim primanjima u otprilike pola mjeseca zaradi iznos potreban za pokrivanje godišnjih troškova energenata.
Izračun se, ponovimo, temelji na podacima iz srpnja, pa je sasvim izvjesno da je situacija u međuvremenu postala još gora. U Europi, ali i u Hrvatskoj gdje se čeka da premijer Andrej Plenković konačno objavi mjere kojima će, kako uvjerava zadnjih dana, Vlada osigurati da ove zime građani imaju dovoljno struje i plina. I da ih mogu platiti.