Općine, gradovi i županije nemaju pojma kako će platiti enormno poskupljenje struje i grijanja. Što radi Vlada?

Gradonačelnika Sinja uzrujala je cijena električne energije koju lokalni vodovod mora plaćati za rad crpnih stanica. „Prošle godine struja za vodovod je bila 160 tisuća kuna, a ove godine je milijun i 300 tisuća“, tumačio je Bulj, vidno nezadovoljan. I nije jedini.

Udar na lokalne proračune

Zagreb muče slični problemi: električnu energiju za pumpanje vode kroz cijevi gradska tvrtka sada plaća oko 50 milijuna kuna godišnje. Ubuduće bi se taj iznos trebao povećati za dodatnih 150 milijuna kuna.

„Najavljena poskupljenja energenata“, upozorava zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, „bit će ogroman udarac za jedinice lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj, to nema veze samo sa Zagrebom“. A taj je udar već u punom zamahu.

Općine, gradovi i županije diljem Hrvatske imaju sve više problema s cijenama nabave struje i plina: u nekim je slučajevima došlo do toliko golemog skoka, da su lokalne jedinice bile prisiljene poništiti javne natječaje jer su ponude višestruko premašile procijenjenu vrijednost nabave.

Grad nema toliko novca

Tako je krajem srpnja natječaj za nabavu električne energije poništen u Gradu Oroslavju gdje su procijenili vrijednost nabave na 360 tisuća kuna, a dobili ponudu HEP Opskrbe na 804 tisuće kuna bez PDV-a. Cijena ponude je „iznad procijenjene vrijednosti nabave, a Naručitelj nema niti će imati osigurana dodatna sredstva“, napisali su u odluci o poništenju.

U gradskoj upravi, dakle, procjenjuju da nemaju osiguran novac u proračunu kojim bi mogli pokriti toliki rast cijene struje za potrebe grada, od zgrade uprave do javne rasvjete. Gradonačelnik Viktor Šimunić ne skriva nezadovoljstvo.

‘Gledamo na svaku kunu’

„Gledamo na svaku kunu“, kaže za Telegram Šimunić koji je pobijedio na lanjskim lokalnim izborima nakon čega je krenuo u sređivanje nelogičnosti u troškovima grada – kao, na primjer, neobičnog slučaja s pet printera za četiri zaposlena.

Što će učiniti s natječajem za nabavu električne energije, zasad nije službeno odlučeno, ali je prilično izvjesno da im je jedina opcija ponavljanje natječaja. Prije toga, međutim, Šimunić želi sve provjeriti s pravnom službom „da vidimo što se može učiniti, da ne oštetimo grad“.

Dvostruko viša ponuda

I druge lokalne sredine imaju slična iskustva s natječajima za nabavu struje. Iz oglasnika javne nabave vidljivo je, na primjer, da je Općina Fažana procijenila vrijednost na dva milijuna kuna za okvirni sporazum koji bi vrijedio dvije godine, ali su dobili dvostruko višu ponudu i poništili natječaj.

Općina Ston planirala je potrošiti 400 tisuća kuna za ugovor u trajanju od 12 mjeseci, ali su zaključili da to zbog stanja na tržištu trenutno neće biti moguće pa su najavili da će pokrenuti novi postupak javne nabave „čim se za to stvore uvjeti“.

Što na sve kažu u HEP-u

Ponuda koja je, primjerice, stigla Općini Viškovo pet puta je veća od procijenjene vrijednosti nabave, ali u oglasniku još nema informacije što će u toj primorskoj općini napraviti s natječajem. Jer neke su općine, vidljivo je iz javno dostupnih podataka, pristajale i na veću cijenu, očito smatrajući da struju moraju imati.

Kod nekih lokalnih jedinica ponuđena cijena je u okvirima onoga što su općine ili gradovi planirali potrošiti, dok kod drugih to nije slučaj. Stoga smo pitali HEP zašto u nekim slučajevima njihove ponude značajno premašuju procijenjenu vrijednost. Iz HEP-a kažu da im je osnovni kriterij, kad definiraju ponudu, trenutna tržišna cijena električne energije, a ona je sada “višestruko viša nego prošle godine”.

Problemi i u županijama

“HEP Opskrba je u pravilu najpovoljniji, a često i jedini ponuditelj”, napominju, a činjenicu da konkurenti ne nude bolje uvjete smatraju potvrdom da su njihove ponude tržišno opravdane. No, tvrde da neki naručitelji naprosto ostaju pri svojim planiranim cijenama, iako svjesni da je njihova procjena preniska u odnosu na tržišne uvjete. Zato se natječaji poništavaju.

Probleme nemaju samo manje lokalne jedinice, nego i županije. Primorsko-goranska je objavila zajedničku javnu nabavu za stotinjak institucija, od županijske uprave preko osnovnih škola do lučkih uprava. Jedna pristigla ponuda je dvostruko veća od procijenjenog troška od 110 milijuna kuna za trogodišnji ugovor. Odluka o natječaju još nije donesena.

U toj županiji još uvijek troše povoljniju struju, ugovorenu 2019. No, ugovor ističe početkom ožujka sljedeće godine pa su, kažu nam, htjeli na vrijeme krenuti u postupak javne nabave. Iako napominju da ne žele prejudicirati odluku o novom natječaju, svjesni su da će se u narednom razdoblju morati osigurati dodatna sredstva za energente.

Skok cijene grijanja

Krapinsko-zagorska županija je, pak, početkom kolovoza poništila natječaj za nabavu prirodnog plina za dvogodišnje razdoblje za grijanje upravnih zgrada i više od 40 drugih institucija. Procijenili su da će im za nabavku trebati 24 milijuna kuna, ali im je stigla ponuda jedne tvrtke za 70 milijuna kuna bez PDV-a.

Na naše pitanje kako su uopće procijenili vrijednost nabave, kažu da je analiza napravljena lani kako bi se nabava plina mogla uvrstiti u godišnji plan. „U trenutku procjene, cijena prirodnog plina bila je značajno niža od cijene koja se danas nudi na tržištu“, napominju u ovoj županiji te stoga smatraju da su je procijenili realno – za tadašnje uvjete, očito.

Sada su pripremili novi natječaj, na 36 milijuna kuna i na rok od 12 mjeseci. Postoji li rizik da ustanove na području županija, poput škola, ove zime budu bez grijanja? „Ne“, kategorični su u županiji, poručujući da će kroz novi natječaj osigurati distributera.

Što uopće radi Vlada?

Župan Željko Kolar je o ovoj problematici izvijestio premijera Andreja Plenkovića i resornog ministra. I nije jedini. Zagrebački gradonačelnik kaže da su imali sastanke s ministrima gospodarstva i financija, Davorom Filipovićem i Markom Primorcem, te se nada da neće samo na tome ostati.

Što onda radi Vlada? Iz Krapinsko-zagorske županije tvrde da je župan Kolar o problemima izvijestio na sastanku Vlade s lokalnim čelnicima u Slunju. To je bilo početkom srpnja. U međuvremenu je Vlada odradila godišnji odmor.

Telegram je danas pitao resorna ministarstva imaju li namjeru pomoći lokalnim jedinicima: smatraju li da bi općine, gradovi i županije trebali naći vlastita sredstva za pokrivanje povećanih troškova ili mogu računati na financijsku pomoć središnje države?

Razmatraju kako pomoći

Iz Filipovićevog resora tvrde da se “u ovom trenutku razmatraju modeli pomoći koji su u skladu s mogućnošću intervencije države u smislu dodjele državnih potpora”. Znači, još ne znaju ili ne otkrivaju kako će pomoći.

Pritom, dodaju, Ministarstvo stavlja “poseban naglasak na dovoljne količine energije koje opskrbljivači trebaju osigurati na tržištu Republike Hrvatske”. Prva briga je, dakle, da energenata bude.

A cijena? Vlada će, tvrde iz Ministarstva, pomoći građanima, lokalnim jedinicama i gospodarskim subjektima, “kao što je radila i dosad”.

Problem će očito eskalirati

Neke stručnjake, doduše, brine što mjere pomoći, među ostalim i za tvrtke, već nisu donesene, a i iz poduzetničkih udruga, zbog računa za struju i plin, traže hitan sastanak s resornim ministrom

Jer problem bi lako mogao eskalirati. I kad su u pitanju općine, gradovi i županije: cijeli niz natječaja za nabavu energenata još uvijek traje, pa je, s obzirom na geopolitička zbivanja, rekordnu inflaciju i stanje na tržištu, sasvim jasno da bi se i druge lokalne sredine mogle naći u istoj, nezavidnoj situaciji.