Uskoro ključan sastanak, cure detalji: kako EU planira obuzdati divljanje cijena struje i plina

Jednostavna ideja, složena provedba

Ideja je jednostavna: zaustaviti divljanje cijena plina i struje te pomoći onima koji su najviše pogođeni, od kućanstava do gospodarstva. Pitanje kako to postići ipak je složenije – koje su mjere prihvatljive zemljama članicama EU-a, a da ih se istovremeno može provesti u relativno kratkom roku, u svakom slučaju prije sezone grijanja i prije masovnog propadanja biznisa.

Uoči ključnog sastanka ministara zaduženih za energetiku – kod nas je to ministar Davor Filipović – koji je planiran za petak, vodeći mediji, od Reutersa do Politica, javljaju da se priprema veliki zahvat u energetsko tržište, u sklopu kojeg su predložene donedavno teško zamislive mjere poput limitiranja cijena ili oporezivanja profita.

“Putin koristi energente kao oružje”, ustvrdila je jučer čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen kratko potvrdivši da su mjere u pripremi.

Obuzdati cijene i prikupiti novac

Prema onome što je dosad poznato, resorni ministri raspravljat će o nekoliko mogućih mjera kojima bi EU intervenirala na tržištu. Te kratkoročne mjere zamišljene su da obuzdaju cijene – jučer je, na primjer, cijena plina u Europi porasla 30 posto, jer je Rusija neki dan objavila da plinovod Sjeverni tok do daljnjeg ostaje zatvoren – ali i da se prikupe sredstva za pomoć građanima i poduzetnicima.

Jedna od mogućih mjera je ograničavanje cijene po kojoj kompanije kupuju plin iz Rusije, a Von der Leyen je potvrdila da o tome razmišljaju. Sličan prijedlog, samo kad je u pitanju ruska nafta, stigao je sa sastanka ministara financija skupine G7.

To bi smanjilo i prihode Moskve, što nije nebitno u kontekstu financiranja rata u Ukrajini, ali je naravno pitanje kako definirati limit da Rusija ne prekine opskrbu (mada je i sada situacija na rubu toga).

Odvajanje cijene plina od struje

Spominje se, zatim, privremeno limitiranje cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije. Na taj način bi se utjecalo na cijene struje na europskom energetskom tržištu i to zbog načina na koji se ta cijena računa.

Prema postojećoj formuli, na definiranje cijene utječe zadnja proizvodna jedinica koja je bila uključena radi zadovoljavanja potražnje, a najčešće je to elektrana koja koristi plin. Kako je plin sve skuplji, a on po ovoj formuli diktira cijenu struje, tako poskupljuje i struja. Bez obzira na to kako je proizvedena, u plinskoj ili, primjerice, solarnoj elektrani.

Mnoge članice, pogotovo one gdje se struja u maloj količini proizvodi zahvaljujući plinu, a većim dijelom iz obnovljivih izvora, traže da se izračun prilagodi novoj realnosti i da onda cijene budu bliže stvarnim troškovima proizvodnje struje. No, tu se radi ustvari o dugoročnijoj reformi tržišta.

Porez na enormne ekstra zarade

Na kraći rok, jedna od predloženih mjera o kojima javljaju ugledni europski mediji i koju je spomenula čelnica Komisije, de facto je porez na iznenadni ekstra profit, odnosno na “višak” zarade koju ostvaraju neki proizvođači električne energije zahvaljujući tome što ne koriste plin (pa im input ne poskupljuje), a struja koju prodaju je sve skuplja i skuplja. Primjerice, za vjetroelektrane ili nuklearne elektrane.

Postoji, međutim, rizik da bi to negativno utjecalo na ulaganja u pogone koji koriste obnovljive izvore energije, što bi bila neželjena posljedica, pogotovo u vrijeme kada EU pokušava prijeći na tu vrstu okolišno (a pokazuje se i geopolitički) prihvatljivije solucije.

Kompanije mogu tužiti vlade

Nadalje, neke zemlje poput Italije već su uvele poreze na iznenadnu dobit, pa bi, ako bi se nešto slično provodilo na europskoj razini, od nacionalnih mjera morale odustati. Pritom, primjer Italije pokazao je da punjenje državnih kofera tim sredstvima ne ide uvijek glatko – talijanska vlada je početkom kolovoza potvrdila da je u proračun uplaćeno manje nego što su očekivali.

Osim toga, kompanije možda ne bi bez (pravne) borbe pristale da odustanu od dijela zarade. U Francuskoj je, na primjer, energetska tvrtka u kojoj većinu ima država tužila vladu zbog gubitka 8,3 milijarde eura jer su bili prisiljeni prodavati električnu energiju po nižim cijenama zbog limitiranja cijene. Zato su sudu podnijeli odštetni zahtjev.

Novac za sufinanciranje računa

Novac koji prikupe od izvanredne zarade energetskih tvrtki vlade mogu preusmjeriti na subvencioniranje računa građana i poduzetnika – što je ionako mjera koju planiraju, ali iz državnih proračuna.

Tu je opciju Europska komisija spominjala još u ožujku, kada je sugerirala državama članicama da ciljane mjere podrške ugroženim kućanstvima i poduzećima financiraju većim prihodima iz poreza na energiju ili iz “neuobičajene dobiti nekih energetskih poduzeća”.

Nove mjere štednje, ali za struju

EU bi, osim toga, trebala uvesti i mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, dakle za štednju struje na svim razinama, od kućanstava do gospodarstva. Početkom kolovoza je stupio na snagu sličan, usuglašeni EU plan o smanjenju potrošnje plina od 15 posto, kako bi se tijekom zime izbjegle prisilne redukcije.

Neke su ga vlade shvatile prilično ozbiljno – gase svjetla noću na spomenicima i reklamnim panoima, paze na temperaturu u termostatima, trgovinama zabranjuju da drže otvorena vrata dok unutra radi klima ili kad bude upaljeno grijanje. A druge su malo otresle prašinu s planova starih 13 godina. Za zimu koja je pred vratima to, međutim, neće biti dovoljno.