Hrvatska dobila milijardu eura za obnovu od potresa. Iz Vlade tvrde da je skoro sve potrošeno, ne žele nam reći na što
Lukava taktika: ne daju detaljne podatke o EU novcu za potres, iz kojih bi se vidjelo koji je resor uspio, a koji podbacio
Kada su Hrvatskoj bila odobrena europska sredstva za obnovu nakon potresa – 683,7 milijuna eura za zagrebački i 319,1 milijun eura za petrinjski potres – Vlada je detaljno planirala kako će uložiti taj novac. U odlukama o raspodjeli sredstava iz Fonda solidarnosti bilo je precizno definirano koliko bi EU novca trebalo biti potrošeno za obnovu u pojedinom sektoru.
Tako je, na primjer, u odluci iz studenog 2020., za zagrebački potres pisalo da će dva i pol milijuna eura biti iskorišteno da bi se popravila energetska infrastruktura, a 109 milijuna eura za prijevoz. Zatim da je 140,9 milijuna eura “predviđeni trošak” za zdravstvo te 285 milijuna eura za obnovu infrastrukture u području obrazovanja. Slična odluka donesena je i nakon drugog potresa.
Detalji nisu poznati
Za tri tjedna ističe produljeni rok u kojem Hrvatska mora iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti, ukupno milijardu i tri milijuna eura. Vlada je nedavno objavila da će sav novac biti iskorišten, i za zagrebački, i za petrinjski potres. Donesene su i dvije nove odluke o preraspodjeli sredstava. No, detaljne podatke – koji je sektor koliko novca uspio povući – iz Vlade više nije moguće dobiti.
U najnovijim odlukama, Vlada je planirane troškove grupirala po sektorima. Tako se, primjerice, obrazovanje i zdravstvo nalaze skupa s energetikom, vodoopskrbom, telekomunikacijama, prijevozom – sve pod zajedničkim nazivnikom, i ukupno iskazanim troškom od 382,4 milijuna eura za zagrebački te 139,1 milijun eura za petrinjski potres.
Povukli ili podbacili
No, kako smo spomenuli, u prvim odlukama otprije nekoliko godina točno se znalo koliko bi koji sektor trebao potrošiti. Odnosno koliko je, prema Vladinim planovima, europskih sredstava trebalo ići u, recimo, obnovu zdravstvenih ustanova, a koliko u obnovu škola, fakulteta itd.
Iz Vladinih nedavnih odluka to više nije vidljivo. Stoga smo detaljne podatke tražili od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje koordinira Fond solidarnosti.
Uzalud. Iz resora ministra Branka Bačića, na ponovljene upite, odgovaraju isto: odlukama Vlada „ne definiraju se pojedinačni iznosi po sektoru“ što je, ističu, u skladu s europskom uredbom o Fondu solidarnosti. To je točno, no činjenica jest i da su ranije bili poznati precizni planovi po svakom sektoru, a sada, kada je korištenje novca pri kraju, ne može se više doznati koliko je koji sektor „povukao“ ili podbacio.
Crkva spašavala Vladu
Poznato je otprije da pojedini sektori nisu briljirali, dok su drugi nadmašili očekivanja. Prošle jeseni, primjerice, Telegram je pisao da je Crkva već tada iz Fonda solidarnosti povukla čak 434 milijuna kuna, za kapitalne projekte poput katedrale, ali i druge crkve, kapele, samostane i ostalu sakralnu baštinu. S druge strane, do tog je trenutka zdravstvo bilo povuklo tek 5,3 milijuna kuna.
Detaljni podaci po sektorima, uvjeravaju iz Bačićevog resora, bit će poznati, ali tek naknadno. „Po završetku provedbe Fonda solidarnosti EU i verifikacije svih nastalih troškova, znat će se ostvareni iznos po svakom pojedinom sektoru unutar predmetne operacije“, odgovorili su iz Ministarstva na naše upite.
Upućuju nas pritom na prezentaciju sa sjednice Vlade u kojoj je, među ostalim, navedeno da se, na primjer, obnavlja 156 škola i vrtića te 26 fakulteta, 18 bolnica i još 56 zdravstvnih ustanova, 600 kilometara prometnica, 100 kilometara vodoopskrbne mreže, i tako dalje. Međutim, ni iz toga nije vidljiva iskorištenost novca po pojedinim sektorima.
Tko je (ne)uspješan?
Sasvim je sigurno da te podatke Ministarstvo mora imati. U suprotnom, ne bi mogli pratiti koliko je sredstava iskorišteno, a koliko ih je (bilo) potrebno preraspodijeliti. No, iz nekog razloga, o tome ne žele komunicirati. Poručuju tek da će se projekti iz obrazovanja, zdravstva i kulturne baštine nastaviti financirati europskim sredstvima, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Još prije nekoliko mjeseci ministar Bačić tvrdio je da bi bio previše hrabar kada bi obećao da će EU novac biti iskorišten u roku. Država je, međutim, kako uvjeravaju iz Banskih dvora, ipak uspjela. No, za odgovor na pitanje koliko je koji resor pri tome bio (ne)uspješan, morat ćemo, očito, pričekati.