Kakvo je stanje na Hrvatskim željeznicama najbolje znaju oni koji su se njihovim uslugama, još uvijek, prisiljeni koristiti. Na gotovo polovici postaja i kolodvora nema ispravnog rasporeda vlakova, a i da postoje, ne bi bili od neke koristi jer vlakovi nerijetko kasne i po sat, dva, tako da vrijeme dolaska i polaska u praksi ne znači previše.
No, to su lako ispravljive poteškoće, u odnosu na puno ozbiljnije nedostatke na infrastrukturi koja onemogućava normalne brzine, pa se vlakovi na mnogim prugama kreću 40 kilometara na sat. Putovanja na udaljenijim relacijama mjere se danima, a ne satima te je željeznički prijevoz postao sve samo ne jedan od najpouzdanijih i najsigurnijih oblika prijevoza, kao što je to slučaj u svim razvijenim zemljama Europe.
Gradnja upravne zgrade važnija od pruga
Prioritet Hrvatskim željeznicama trebala bi biti ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje kvalitete usluga koje pružaju građanima, koji ih uostalom i financiraju, dobrim dijelom kroz dotacije iz proračuna. No, HŽ Infrastruktura, koja je zadužena za brigu o prugama i kolodvorima, bavi se gradnjom nove upravne zgrade.
HŽ Infrastruktura sprema se na izgradnju nove upravne zgrade, površine od čak 20 tisuća četvornih metara. Zgrada će se nalaziti u neposrednoj blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora. Nova zgrada trebala bi pripomoći, smatraju u HŽ-u, poboljšanju efikasnosti poslovanja i smanjenju režijskih troškova.
Nesposobni i kada im se pokloni novac
U željezničku infrastrukturu nije ulagano desetljećima. Pruge su se uglavnom zatvarale, a ne otvarale. Nakon toga, otvorila se mogućnost obnove infrastrukture kroz financiranje iz EU fondova, ali ni to ne ide glatko, iako nam se nude bespovratna sredstva. Tako je pokrenuta obnova pruge Dugo Selo – Križevci, no njen završetak kasni već tri godine.
Radovi na toj pruzi, ako bude sreće, trebali bi biti dovršeni sredinom 2023. godine, što je oko tri i pol godine nakon prvotno ugovorenog roka. Ako se projekt ne završi do tada, mogli bi se naći u situaciji da Europska komisija zatraži povrat novca, u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Iz ove situacije je vidljivo da problem sa željeznicama nije u novcu, nego i u sposobnosti HŽ-a da odradi posao čak i kada im se novac pokloni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Željeznički prijevoz u strmoglavom padu
Željeznički prijevoz koji nudi HŽ već je godinama inspiracija za zbijanje šala. Ovog ljeta imali smo više slučajeva u kojima je došlo do kašnjenja ili otkazivanja vlakova jer je netko od osoblja zaspao ili se jednostavno nije pojavio na poslu. Zbog loše infrastrukture na većini pruga imamo vrlo niske brzine kretanja, pa putovanja od kontinenta do Jadrana traju cijeli dan.
Sve je to rezultiralo drastičnim padom broja putnika, koji je u desetak godina pao za gotovo 80 posto. Svi ti problemi neće se riješiti gradnjom nove upravne zgrade HŽ infrastrukture, ali njena gradnja pokazuje da je onima koji trenutno upravljaju željezničkom infrastrukturom vlastita komocija na prvom mjestu, daleko ispred kvalitete željezničkog prijevoza i zadovoljstva korisnika njihovih usluga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska u nekoliko riječi: željeznica nam se raspada, a šefovi si grade novu gigantsku zgradu
Problem sa željeznicama nije u novcu, nego u sposobnosti HŽ-a da odradi posao čak i kada im se novac pokloni
Željeznički prijevoz koji nudi HŽ već je godinama inspiracija za zbijanje šala. Ovog ljeta imali smo više slučajeva u kojima je došlo do kašnjenja ili otkazivanja vlakova jer je netko od osoblja zaspao ili se jednostavno nije pojavio na poslu
Kakvo je stanje na Hrvatskim željeznicama najbolje znaju oni koji su se njihovim uslugama, još uvijek, prisiljeni koristiti. Na gotovo polovici postaja i kolodvora nema ispravnog rasporeda vlakova, a i da postoje, ne bi bili od neke koristi jer vlakovi nerijetko kasne i po sat, dva, tako da vrijeme dolaska i polaska u praksi ne znači previše.
No, to su lako ispravljive poteškoće, u odnosu na puno ozbiljnije nedostatke na infrastrukturi koja onemogućava normalne brzine, pa se vlakovi na mnogim prugama kreću 40 kilometara na sat. Putovanja na udaljenijim relacijama mjere se danima, a ne satima te je željeznički prijevoz postao sve samo ne jedan od najpouzdanijih i najsigurnijih oblika prijevoza, kao što je to slučaj u svim razvijenim zemljama Europe.
Gradnja upravne zgrade važnija od pruga
Prioritet Hrvatskim željeznicama trebala bi biti ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje kvalitete usluga koje pružaju građanima, koji ih uostalom i financiraju, dobrim dijelom kroz dotacije iz proračuna. No, HŽ Infrastruktura, koja je zadužena za brigu o prugama i kolodvorima, bavi se gradnjom nove upravne zgrade.
HŽ Infrastruktura sprema se na izgradnju nove upravne zgrade, površine od čak 20 tisuća četvornih metara. Zgrada će se nalaziti u neposrednoj blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora. Nova zgrada trebala bi pripomoći, smatraju u HŽ-u, poboljšanju efikasnosti poslovanja i smanjenju režijskih troškova.
Nesposobni i kada im se pokloni novac
U željezničku infrastrukturu nije ulagano desetljećima. Pruge su se uglavnom zatvarale, a ne otvarale. Nakon toga, otvorila se mogućnost obnove infrastrukture kroz financiranje iz EU fondova, ali ni to ne ide glatko, iako nam se nude bespovratna sredstva. Tako je pokrenuta obnova pruge Dugo Selo – Križevci, no njen završetak kasni već tri godine.
Radovi na toj pruzi, ako bude sreće, trebali bi biti dovršeni sredinom 2023. godine, što je oko tri i pol godine nakon prvotno ugovorenog roka. Ako se projekt ne završi do tada, mogli bi se naći u situaciji da Europska komisija zatraži povrat novca, u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Iz ove situacije je vidljivo da problem sa željeznicama nije u novcu, nego i u sposobnosti HŽ-a da odradi posao čak i kada im se novac pokloni.
Željeznički prijevoz u strmoglavom padu
Željeznički prijevoz koji nudi HŽ već je godinama inspiracija za zbijanje šala. Ovog ljeta imali smo više slučajeva u kojima je došlo do kašnjenja ili otkazivanja vlakova jer je netko od osoblja zaspao ili se jednostavno nije pojavio na poslu. Zbog loše infrastrukture na većini pruga imamo vrlo niske brzine kretanja, pa putovanja od kontinenta do Jadrana traju cijeli dan.
Sve je to rezultiralo drastičnim padom broja putnika, koji je u desetak godina pao za gotovo 80 posto. Svi ti problemi neće se riješiti gradnjom nove upravne zgrade HŽ infrastrukture, ali njena gradnja pokazuje da je onima koji trenutno upravljaju željezničkom infrastrukturom vlastita komocija na prvom mjestu, daleko ispred kvalitete željezničkog prijevoza i zadovoljstva korisnika njihovih usluga.