I HDZ-ova stranačka grupacija u Europi bacila izborne karte na sigurnost. Žele da EU dobije povjerenika za obranu

Osim toga, plan im je utrostručiti broj europskih graničara, kao i broj službenika Europola

Andrej Plenković i HDZ izborne su karte bacili na obranu i sigurnost: u Hrvatskoj trenutno javnost debatira o novoj ideji vladajuće stranke da se uvede obavezna vojna obuka od nekoliko tjedana, dok predsjednik stranke i Vlade u isto vrijeme u Davosu opširno izlaže što je sve za njegovog mandata učinjeno da se ojačaju sposobnosti hrvatske vojske i uloga hrvatske policije.

Dok HDZ-ov ministar obrane Ivan Anušić u Zagrebu osmišljava koncept vojnog osposobljavanja, u Bruxellesu se HDZ-ova europska stranačka grupacija bavi sličnim razmišljanjima: europski mediji dokopali su se nacrta izbornog plana Europske pučke stranke (EPP) u kojem se, barem po onome što je dosad objavljeno, snažan naglasak stavlja baš na obranu i sigurnost.

Više graničara i policije

EPP, stranačka grupacija kojoj pripada Plenkovićev HDZ – ujedno i najveća u sadašnjem (a vrlo vjerojatno i sljedećem) sazivu Europskog parlamenta – htjela bi, među ostalim, utrostručiti broj europskih graničara, javlja Politico, kao i broj službenika Europola, europske agencije koja državama pomaže u borbi protiv međunarodnog i organiziranog kriminala.

No, jedan od prijedloga iz nacrta EPP-ove izborne platforme, koji privlači pozornost, jest ideja da se unutar Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, naprave promjene: pučani predlažu formiranje nove visoke funkcije, povjerenika za obranu.

Povjerenik za obranu

Prema planu EPP-a, javlja Euractiv, način na koji se unutar Komisije upravlja vanjskom i obrambenom politikom EU-a trebalo bi promijeniti tako da se, s jedne strane, kreira ta nova dužnost, a istovremeno transformira druga, već postojeća funkcija, visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

U ingerenciji povjerenika za obranu bila bi obrambena industrija – ta je tema sada u resoru povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona (upravo je on prije nepunih godinu dana bio i u Zagrebu gdje je s Plenkovićem razgovarao o povećanju proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije, prvenstveno u kontekstu rata u Ukrajini).

Brža reakcija u krizama

Novi povjerenik mogao bi preuzeti i dio poslova kojima se sada bavi visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Na toj je funkciji trenutno Josep Borrell, španjolski političar iz redova europskih socijalista (socijalisti sad već tradicionalno drže tu dužnost).

No, njihovi politički suparnici u EPP-u smatraju, prema informacijama Politica, da bi bilo bolje funkciju visokog predstavnika zamijeniti svojevrsnim EU ministrom vanjskih poslova te još uz to imenovati Europsko sigurnosno vijeće, što bi, po mišljenju pučana, osiguralo da EU u krizama može brzo reagirati.

Iz EPP-a poručuju da se radi tek o nacrtu programa, što znači da je dokument još podložan promjenama. Osim toga, o tome kako će izgledati sljedeća Europska komisija neće odlučivati samo jedna stranačka grupacija.

Kandidati za funkcije

Manje od šest mjeseci prije izbora za EU parlament, u medijima se već slaže nova kadrovska križaljka u Bruxellesu, pogotovo nakon što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio da s dužnosti odlazi ranije. Doduše, još je puno nepoznanica – primjerice, aktualna predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, kao i Plenković iz redova EPP-a, zasad nije otkrila hoće li se kandidirati za novi mandat.

Bude li, pak, u igri još jedna visoka i – s obzirom na geopolitičke okolnosti – vrlo eksponirana europska politička funkcija, postizborni pregovori o ključnim pozicijama u EU institucijama bit će tim zanimljiviji. Zainteresiranih kandidata sigurno neće nedostajati.