Odluka je bila čista formalnost: Europska pučka stranka, politička grupacija HDZ-a i Andreja Plenkovića, danas je na stranačkom kongresu u Bukureštu potvrdila kandidaturu Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Budući da ankete EPP-u predviđaju da će i nakon lipanjskih izbora ostati najjača skupina u Europskom parlamentu, Von der Leyen gotovo nezaustavljivo ide po još jedan mandat na čelu Komisije.
Situacija se uvijek može i zakomplicirati, ali ovoga puta – za razliku od 2019. – to je manje vjerojatno. Teško da bi EPP ponovio manevar od prije pet godina, kada su odustali od svog kandidata Manfreda Webera pa je umjesto njega, političkim dogovorom čelnika država članica iza zatvorenih vrata, na top dužnost lansirana slabo poznata bivša njemačka ministrica obrane. Ursula von der Leyen je stoga uvjerljiva favoritkinja, a da izborna utrka još nije ni počela.
Neumoljiva matematika
To direktno utječe na eventualne europske ambicije svih ostali EPP-ovih političara, pa i hrvatskog premijera Plenkovića (nakon njegovih recentnih istupa oko europskih tužitelja stječe se, doduše, dojam da je od bilo kakvih briselskih ambicija – ako ih je doista imao – ionako odustao i sve karte bacio na nacionalne izbore).
Pučani će nakon izbora ostati najjača grupacija, ali, sudeći po anketama, neće dominirati na način da, u raspodjeli ključnih EU pozicija nakon lipnja, mogu dobiti više od jedne visoke dužnosti. A ta jedna ide Ursuli von der Leyen. To je europska postizborna kombinatorika s kojom računaju i u HDZ-u.
Plenković ima ugled u EPP-u, ali “matematika je neumoljiva”, analizirao je neimenovani sugovornik za Jutarnji list, uz tvrdnju da je Plenkovićev prioritet ipak još jedan mandat na čelu hrvatske Vlade. I sam Plenković je u Bukureštu kolegama poručio da im “garantira” da će se vidjeti na idućem kongresu “tijekom trećeg mandata” njegove Vlade.
Definitivno zatvoreno
Odlukom EPP-ova kongresa – u kombinaciji s anketama koje pučanima predviđaju najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu – vrata prema briselskim hodnicima definitivno su zatvorena. No, izbornim programom pučana HDZ i Plenković mogu biti zadovoljni: njihova stranačka grupacija na izbore ide s porukama koje odgovaraju HDZ-u i njihovoj kampanji, dok kontroverzni prijedlozi nisu ušli u izborni manifest.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To se, prije svega, odnosi na ukidanje prava nacionalnog veta: pučani su interno raspravljali o mogućnosti da podrže odlučivanje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno, u području vanjske i obrambene politike. Oko tog prijedloga najviše su se angažirali njemački konzervativci, dok su stranke poput HDZ-a bile izričito protiv, smatrajući da bi to oslabilo moć manjih država članica. Da je taj prijedlog i ušao u program, HDZ bi se tome i dalje javno protivio, objašnjavali su nedavno izvori Telegrama.
Lekcije ukrajinskog rata
Finalna verzija povoljna je za Plenkovića i njegovu stranku – EPP poziva da EU odustane od jednoglasnosti samo u slučajevima kada se donose odluke o uvođenju sankcija totalitarnim režimima u svijetu i kad je u pitanju jedinstveno tržište za obranu (koje EPP tek želi stvoriti kako bi države članice učinkovitije koristile nacionalne resurse za obranu). Prijedlozi su očito proizašli iz dvogodišnjeg iskustva donošenja odluka na razini EU-a u kontekstu rata u Ukrajini (kao i učestalih prijetnji vetom iz Budimpešte).
EPP se, nadalje, u programu založio da se u sljedećem sazivu briselske administracije dužnost visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku – na kojoj je sada Josep Borrell iz redova europskih socijalista – zamijeni funkcijom EU ministra vanjskih poslova, koji bi po rangu bio i potpredsjednik Komisije. Budući da je vanjska politika u nadležnosti zemalja članica, ovaj prijedlog izazvat će dosta rasprava pa makar se radio samo o manje-više formalnoj promjeni titule.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pučani žele uspostaviti i Europsko sigurnosno vijeće, u kojem bi sjedili čelnici država članica EU-a i nekih ne-članica; izrijekom spominju Veliku Britaniju, koja je prije četiri godine napustila Uniju, te Norvešku i Island. EPP, uz to, predlaže osnivanje Vijeća za obranu, sastavljenog od nacionalnih ministara obrane.
Još jedna top dužnost
Osim toga, žele da sljedeća Komisija, pod vodstvom njihove kandidatkinje, dobije i jednu novu dužnost: povjerenik za sigurnost i obranu bi, prema toj zamisli, koordinirao obrambena pitanja, onoliko koliko je to u ingerenciji EU-a (na primjer, oko financija i zajedničkih ulaganja; predlažu stoga i poseban obrambeni proračun unutar europskog proračuna).
Bude li taj prijedlog prihvaćen – a to ne ovisi samo o EPP-u – bila bi to, s obzirom na geopolitičke okolnosti na kontinentu, još jedna vrlo istaknuta funkcija u EU-u. Sasvim je zamislivo da bi tu dužnost pučani htjeli zadržati za sebe. Kad se vrata zatvore, nekad se, izgleda, otvore prozori.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što je Plenković dobio, a što definitivno izgubio na predizbornom skupu HDZ-ovih europskih saveznika?
Ursula von der Leyen je i službeno kandidatkinja EPP-a za novi mandat na čelu Europske komisije
Odlukom EPP-ova kongresa, vrata prema briselskim hodnicima su zatvorena. No, izbornim programom pučana HDZ i Plenković mogu biti zadovoljni: kontroverzni prijedlozi, poput ukidanja prava veta u vanjskoj politici, nisu ušli u izborni manifest
Odluka je bila čista formalnost: Europska pučka stranka, politička grupacija HDZ-a i Andreja Plenkovića, danas je na stranačkom kongresu u Bukureštu potvrdila kandidaturu Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Budući da ankete EPP-u predviđaju da će i nakon lipanjskih izbora ostati najjača skupina u Europskom parlamentu, Von der Leyen gotovo nezaustavljivo ide po još jedan mandat na čelu Komisije.
Situacija se uvijek može i zakomplicirati, ali ovoga puta – za razliku od 2019. – to je manje vjerojatno. Teško da bi EPP ponovio manevar od prije pet godina, kada su odustali od svog kandidata Manfreda Webera pa je umjesto njega, političkim dogovorom čelnika država članica iza zatvorenih vrata, na top dužnost lansirana slabo poznata bivša njemačka ministrica obrane. Ursula von der Leyen je stoga uvjerljiva favoritkinja, a da izborna utrka još nije ni počela.
Neumoljiva matematika
To direktno utječe na eventualne europske ambicije svih ostali EPP-ovih političara, pa i hrvatskog premijera Plenkovića (nakon njegovih recentnih istupa oko europskih tužitelja stječe se, doduše, dojam da je od bilo kakvih briselskih ambicija – ako ih je doista imao – ionako odustao i sve karte bacio na nacionalne izbore).
Pučani će nakon izbora ostati najjača grupacija, ali, sudeći po anketama, neće dominirati na način da, u raspodjeli ključnih EU pozicija nakon lipnja, mogu dobiti više od jedne visoke dužnosti. A ta jedna ide Ursuli von der Leyen. To je europska postizborna kombinatorika s kojom računaju i u HDZ-u.
Plenković ima ugled u EPP-u, ali “matematika je neumoljiva”, analizirao je neimenovani sugovornik za Jutarnji list, uz tvrdnju da je Plenkovićev prioritet ipak još jedan mandat na čelu hrvatske Vlade. I sam Plenković je u Bukureštu kolegama poručio da im “garantira” da će se vidjeti na idućem kongresu “tijekom trećeg mandata” njegove Vlade.
Definitivno zatvoreno
Odlukom EPP-ova kongresa – u kombinaciji s anketama koje pučanima predviđaju najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu – vrata prema briselskim hodnicima definitivno su zatvorena. No, izbornim programom pučana HDZ i Plenković mogu biti zadovoljni: njihova stranačka grupacija na izbore ide s porukama koje odgovaraju HDZ-u i njihovoj kampanji, dok kontroverzni prijedlozi nisu ušli u izborni manifest.
To se, prije svega, odnosi na ukidanje prava nacionalnog veta: pučani su interno raspravljali o mogućnosti da podrže odlučivanje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno, u području vanjske i obrambene politike. Oko tog prijedloga najviše su se angažirali njemački konzervativci, dok su stranke poput HDZ-a bile izričito protiv, smatrajući da bi to oslabilo moć manjih država članica. Da je taj prijedlog i ušao u program, HDZ bi se tome i dalje javno protivio, objašnjavali su nedavno izvori Telegrama.
Lekcije ukrajinskog rata
Finalna verzija povoljna je za Plenkovića i njegovu stranku – EPP poziva da EU odustane od jednoglasnosti samo u slučajevima kada se donose odluke o uvođenju sankcija totalitarnim režimima u svijetu i kad je u pitanju jedinstveno tržište za obranu (koje EPP tek želi stvoriti kako bi države članice učinkovitije koristile nacionalne resurse za obranu). Prijedlozi su očito proizašli iz dvogodišnjeg iskustva donošenja odluka na razini EU-a u kontekstu rata u Ukrajini (kao i učestalih prijetnji vetom iz Budimpešte).
EPP se, nadalje, u programu založio da se u sljedećem sazivu briselske administracije dužnost visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku – na kojoj je sada Josep Borrell iz redova europskih socijalista – zamijeni funkcijom EU ministra vanjskih poslova, koji bi po rangu bio i potpredsjednik Komisije. Budući da je vanjska politika u nadležnosti zemalja članica, ovaj prijedlog izazvat će dosta rasprava pa makar se radio samo o manje-više formalnoj promjeni titule.
Pučani žele uspostaviti i Europsko sigurnosno vijeće, u kojem bi sjedili čelnici država članica EU-a i nekih ne-članica; izrijekom spominju Veliku Britaniju, koja je prije četiri godine napustila Uniju, te Norvešku i Island. EPP, uz to, predlaže osnivanje Vijeća za obranu, sastavljenog od nacionalnih ministara obrane.
Još jedna top dužnost
Osim toga, žele da sljedeća Komisija, pod vodstvom njihove kandidatkinje, dobije i jednu novu dužnost: povjerenik za sigurnost i obranu bi, prema toj zamisli, koordinirao obrambena pitanja, onoliko koliko je to u ingerenciji EU-a (na primjer, oko financija i zajedničkih ulaganja; predlažu stoga i poseban obrambeni proračun unutar europskog proračuna).
Bude li taj prijedlog prihvaćen – a to ne ovisi samo o EPP-u – bila bi to, s obzirom na geopolitičke okolnosti na kontinentu, još jedna vrlo istaknuta funkcija u EU-u. Sasvim je zamislivo da bi tu dužnost pučani htjeli zadržati za sebe. Kad se vrata zatvore, nekad se, izgleda, otvore prozori.