Istina o borbi protiv inflacije: država profitirala od rasta cijena, a iste potpore dobili umirovljenici i milijunaši
Na primjedbu da bacaju novac iz helikoptera, ministri su u neformalnim razgovorima odgovarali da sada ne postoji bolji model
Prije gotovo osam godina, u Banske dvore ušao je bivši eurozastupnik Andrej Plenković, čovjek koji je obećao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Plenkovićeve godine na čelu Vlade obilježene su globalnim i lokalnim krizama, ali i nizom kontroverzi. Njegova vladavina ostat će upamćena po činjenici da mu je iz Vlade otišlo ili bilo prisiljeno otići čak 30 ministara. Kakva je politička, ekonomska i društvena ostavština jedinog hrvatskog premijera koji je odradio dva puna mandata – i sad se nada trećem? Odgovore na to pitanje Telegram će sve do parlamentarnih izbora, pokušati dati u serijalu tekstova, komentara i analiza naših autora
Državni intervencionizam – termin je koji najbolje opisuje cijeli drugi mandat Vlade Andreja Plenkovića. Vlada je nastojala anulirati utjecaj inflacije na životni standard građana, ali Hrvatska, kao ni većina europskih zemalja, nije izbjegla povećanja broja osoba koje su u riziku od siromaštva.
Usto, Hrvatska je i prošli mjesec imala najveću stopu inflacije u eurozoni i drugu najveću stopu inflacije u Europskoj uniji. Veća stopa inflacije bila je samo u Mađarskoj.
Val Covid potpora i osvajanje vlasti
Na valu Covid potpora, posebice onih za očuvanje radnih mjesta, sadašnja je Vlada i osvojila drugi mandat u srpnju 2020. godine. Kako bi sanirala posljedice pandemije, Europska komisija osigurala je, zajedničkim zaduženjem članica Unije, stotine milijardi eura u Mehanizmu oporavaka i otpornosti i bilo je neminovno da taj silan novac počne dizati inflaciju iznad optimalnih dva posto.
U pojedinim je članicama Unije već u proljeće 2021. godine inflacija bila gotovo dvostruko veća od te poželjne stope. S nekoliko mjeseci odgode, u listopadu je tako bilo i u Hrvatskoj. Ovdje je riječ o stopi inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, po kojem je inflacija usporediva za sve članice Unije.
Inflacija prije rata u Ukrajini
Već na početku 2022. godini, i prije početka rata u Ukrajini, Hrvatska je imala stopu inflacije od šest posto. Rat u Ukrajini i rast cijena energenta, koji je započeo mjesecima prije toga, bili su okidač Vladi za nove intervencije. Još je u primjeni bio i dio Covid potpora za pojedine sektore kad je država počela ograničavati cijene naftnih derivata. Prvi su to bojažljivi koraci u borbi protiv inflacije, nakon kojih je Vlada, zaključno s ovogodišnjim, donijela ukupno šest antiinflacijskih paketa mjera.
Sidro je uvijek bilo isto, ograničavanje cijena energenta, prije svega struje i plina, za poduzetništvo i kućanstva. Po potrebi je Vlada dodavala i zamrzavanje cijena 30 proizvoda. Ili snižavanje PDV-a na pojedine prehrambene proizvode, iako se već ranije pokazalo da to ne donosi i pad cijena. Broj skupina kojima je vlast dijelila jednokratne dodatke stalno se širio, ali baš svaki paket mjera obuhvaćao je onu najbrojniju – umirovljenike.
Od inflacije profitirala i država
Država je imala novac i Vlada ga je dijelila. Inflacija je osim poduzetnika koji su ostvarivali ekstraprofite, poput onih u energetici, najviše pogodovala državi, odnosno proračunu. Od kolovoza 2021. do prosinca 2023. godine kumulativna inflacija bila je, prema kalkulatoru Državnog zavoda za statistiku, 21,3 posto. S time da su cijene hrane porasle oko 40 posto i Hrvatska je u tom segmentu bila pri vrhu Europske unije.
U 2023. godini prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV)) su zbog oporavka potrošnje i povećanja cijena porasli za čak 37,6 posto, sa sedam i pol milijarda na 10,26 milijardi eura. Ukupni porezni prihodi u istom su razdoblju povećani s deset na 15,48 milijardi eura. To je rast od čak 54,8 posto.
Vlada pomogla i onima koji tankaju jahte
U takvoj situaciji novca za antiinflacijske mjere bilo je i više nego dovoljno. Vlada je svojim mjerama nastojala obuhvatiti što veći broj građana i kućanstava, pa je većinom svojih mjera jednako pomagala i onima koji žive od prosječne mirovine ili plaće, ali i onima koji godišnje zarađuju milijune. Ograničavanje cijena goriva značilo je da litra dizela ili benzina svakoga jednako košta. Tako je zapravo više državne potpore dobio onaj tko puni spremnik jahte, nego umirovljenik kojem automobil služi za odlazak k liječniku ili u kupnju.
Isto je i s ograničavanjem cijena električne energije, posebice do određene količine potrošnje. Država je jednako subvencionirala i onoga tko tu energiju troši da zagrije dom u zimskim mjesecima kao i onoga tko plaća električnu energiju za hlađenje apartmana koji iznajmljuje u ljetnim mjesecima.
I kad je umirovljenicima odlučila davati dodatke za plaćanje energenta iznos je ovisio isključivo o visini mirovine. Tako je dvoje umirovljenika s istom mirovinom dobilo jednaki iznos dodatka, iako jedan možda živi isključivo od te mirovine, a drugi, primjerice, na iznajmljivanju nekretnina priskrbi još jednu prosječnu hrvatsku plaću.
Novac se bacao iz helikoptera, boljeg modela nije bilo
Puno je još takvih nelogičnosti, ali Vlada je izabrala pristup pomaganja svima u inflaciji, a jedini kriterij joj je bio pripadanje pojedinoj skupini, a ne nečiji materijalni status. Istine radi, država je teško u tako kratkom vremenu mogla osmisliti puno bolji model, jer registar stanovništva, koji bi joj dao puno bolji uvid u materijalne prilike građana, tek priprema.
Na primjedbu da baca novac iz helikoptera, pa na kraju više dobiju oni koji imaju više za trošiti, ministri su često u neformalnim razgovorima odgovarali da sada ne postoji bolji model te da je i to bolje nego da građani s najnižim primanjima ne dobiju ništa. Pokušavala je Vlada kroz poticaje poduzetnicima, što je uključivalo i ograničene cijene struje i plina, spriječiti podizanje cijena, ali u Hrvatskoj je većina proizvoda rasla brže od prosjeka EU-a.
Rast profita najviše pridonio rastu cijena
Dvije analize HNB-a pokazale su da je u 2022. godini najveći doprinos došao od povećanja cijena domaćih proizvoda. Uz to je povećanju finalnih cijena domaćih proizvoda najviše pridonio porast profita. Zovu profita nisu odoljeli ni u ostatku Europe, pa je Europska središnja banka (ESB) objavila da je u četvrtom tromjesečju 2022. godine jedinična dobit u prosjeku uzrokovala više od polovice rasta domaćih cijena u državama članicama eurozone.
No, u Hrvatskoj je profit činio 58 posto ukupnog povećanja domaćih cijena. U Francuskoj, koja je u 2022. godini imala najnižu stopu inflacije u EU-u domaće cijene rasle su tri posto, a doprinos jediničnog profita tom rastu bio je negativan. Francuske kompanije zapravo su smanjile ili zadržale profit na razinama iz 2021. godine. Protiv domaćeg doprinosa inflaciji Vlada se uglavnom borila apeliranjem na proizvođače i trgovce da budu društveno odgovorni, a oni su odgovarali tako što je Hrvatska u EU-u redovito bila među državama članicama koje su imale najveći rast cijena voća, povrća, kruha ili jaja.
Kako se u Hrvatskoj bujanje inflacije poklopilo s pripremama za uvođenje eura i uvođenjem eura, najbolje što je Vlada uspjela smisliti u borbi protiv neopravdanog podizanja cijena je bila stranica “Kretanje cijena”. No, istine radi, nisu se puno bolje snašle ni ostale europske političke elite, jer se u većini zemalja o profitima energetskih ili trgovačkih kompanija počelo govoriti tek kad se inflacija počela ispuhivati. I, naravno, nikome se ništa nije dogodilo.
