Iz Gazproma javljaju da će ove zime cijene plina podivljati: 'Ovo je konzervativna procjena'
Ostvare li se najave iz Moskve, pred Europom bi mogla biti i znatno teža zima od očekivanja
Iz ruskog plinskog giganta Gazproma u utorak su iznijeli, kako kažu, “konzervativnu procjenu” kretanja cijene plina na europskom tržištu predstojeće zime iz koje proizlazi da će tisuću kubika ovog energenta koštati dosad nezamislivih 4.000 američkih dolara. Cijena je trenutno na razini od gotovo 2.500 dolara što se smatra psihološkom granicom.
Gazprom je s ovakvom najavom izašao u prezentaciji rezultata svojeg poslovanja u prvih 7 mjeseci ove godine tijekom kojih su ukupno državama izvan tzv. Zajednice nezavisnih država isporučili 78,5 milijardi kubika plina. To je 36,2 posto manje u odnosu na isti lanjski period, što je rezultat radikalnog smanjenja kapaciteta Sjevernog toka 1 i potpune obustave isporuke dijelu država članica EU. Od siječnja do srpnja izvoz plina je jedino skočio u Kinu, priopćili su Rusi.
Skok zbog nezapamćenih suša
Ruski list Kommersant navodi da je trenutna cijena plina od oko 2.500 dolara blizu rekordno visokih razina, a do poskupljenja je došlo uslijed velikih vrućina i suše koje su pogodile Europu pa je i niz ključnih rijeka privremeno neprohodno za brodove kojima se transportirao ugljen, jedan od alternativnih energenata ruskom plinu.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu rasplamsao se i plinski rat Zapada i Moskve. Europska unija uvodi niz mjera kojima se nastoji riješiti svoje ovisnosti o ruskom plinu koji je prvih nekoliko mjeseci sukoba normalno tekao kroz Sjeverni tok 1 i druge pravce, pa i one koji idu kroz samu Ukrajinu. No, s uvođenjem sankcija Rusiji, iz Moskve su uzvratili s nekoliko protumjera koje su se isprva odnosile na metodu naplate isporučenog energenta da bi sve eskaliralo s postupnim smanjivanjem kapaciteta Sjevernog toka 1 kroz koji trenutno prema Europi teče tek petina plina u odnosu na uobičajene razine.
Spor oko turbine
Službeno opravdanje Gazproma su problemi sa Siemensovom turbinom koja pokreće jednu važnu kompresijsku stanicu. Prvo je zbog sankcija bila zaglavila u Kanadi, gdje je bila na popravku, a kada je konačno stigla u Europu, Rusi su je de facto odbili staviti u uporabu pravdajući se nedostatkom dokumentacije. Iz Njemačke, u koju stiže glavnina plina Sjevernim tokom 1, takve argumente odbacuju i Moskvu optužuju za namjernu politizaciju tehničkog pitanja.
Europa se za predstojeću zimu koja bi, ostvare li se Gazpromove najave, mogla biti i daleko teža od očekivanja, priprema raznim mjerama koje uključuju, osim osiguravanja alternativnih dobavljača plina i korištenja drugih energenata, i štednju. Europska komisija od svih članica EU zahtijeva uštedu korištenja plina od 15 posto, a na svakoj je državi da donese svoj zaseban plan dolaska do tog cilja. Hrvatska Vlada je na sjednici krajem srpnja iznijela opsežan plan koji se, barem zasad, sastoji isključivo od preporuka kao što je smanjenje temperature grijanja, dok govora o bilo kakvim redukcijama zasad nema.
Nema mjera zbog godišnjeg
Premijera Andreja Plenkovića u ponedjeljak su pitali o energetskoj situaciji i hladnijim mjesecima pred nama, no on je ustvrdio da Vlada trenutno nema mjere za rješavanje situacije na stolu.
“Nemamo sada, da budemo otvoreni. Još smo na godišnjem odmoru i to nakon jako intenzivnog perioda. Danas nije dan za iznošenje bilo kakvih mjera. Spremamo se za jesen, kao i svi ostali, i u smislu energetskih tema i uopće fiskalnog kapaciteta za različite vrste intervencija”, kazao je Plenković.