Je li normalno to što je Matko Škalamera završio 4 dana u istražnom zatvoru? Stručnjaci analiziraju za Telegram
O slučaju koji je danima glavna vijest, razgovarali smo s odvjetnicima i docentom na zagrebačkom Pravnom fakultetu
Matko Škalamera proveo je četiri dana u istražnom zatvoru nakon što ga je povratnik Dobrivoje Arsić prijavio za prijetnje i fizički napad motiviran nacionalnom mržnjom, a u nedjelju su iz MUP-a priopćili i da je Škalamera “državni službenik koji će biti udaljen iz službe”. Je li pravosudni sustav ipak pretjerao pa je nakon napada na Srbe u okolici Knina ovaj put bio daleko preradikalan? Je li sama prijava napada dovoljna da se nekome odredi istražni zatvor i suspenzija na poslu? Danas smo razgovarali s više pravnih stručnjaka koji su za Telegram analizirali što se dogodilo.
Bonačić: Zakon propisuje uvjete za određivanje istražnog zatvora
Docent s Katedre za kazneno-procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Marin Bonačić, ne ulazeći u detalje riječkog slučaja za Telegram je potvrdio da se istražni zatvor mora određivati krajnje restriktivno. Točnije, to mora biti krajnja mjera protiv okrivljenika u kaznenom postupku, kao što to i propisuju standardi Europske konvencije za zaštitu ljudski prava. Uz to, docent Bonačič, ističe još jedan važan standard koji se mora poštivati kod određivanja istražnog zatvora.
“Za određivanje istražnog zatvora uvijek se traži kumulativno postojanje osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo, te postojanje barem jedne od zakonom propisanih osnova za određivanje istražnog zatvora. One su taksativno pobrojane u Članku 123. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku, a radi se o opasnosti od bijega, opasnosti od utjecaja na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, te teškim okolnostima kaznenog djela.
Dakle u svakom slučaju prilikom određivanja istražnog zatvora sud mora provjeriti postoji li viši stupanj osnovane sumnja da je kazneno djelo počinjeno, te postoji li neki od razloga za određivanje istražnog zatvora. To je jednostavno pravni standard”, zaključuje docent Bonačić.
Pitanje osnovanosti sumnje, odnosno utemeljenosti prijave prema kojoj je Škalamera doista napao Arsića moglo bi se pojaviti nakon detaljnog pregleda video snimke događaja o čijem je sadržaju Telegram danas već pisao. Okrivljeni i njegovi odvjetnici tvrde da Arsića nije ni pipnuo.
Berislav Živković: ‘Meni se ta osnovana sumnja čini malo nategnuto’
Da su ova dva segmenta ključna kod određivanja istražnog zatvora u razgovoru za Telegram potvrdio je i odvjetnik Berislav Živković. “I meni se čini malo nategnuto postojanje osnovane sumnje u kazneno djelo prijetnje ukoliko se to doista ne vidi iz snimke. Naime, danas ljudi svašta viču jedni drugima, a da bi nešto bilo procesuirano kao prijetnja mora biti ozbiljno, te mora postojati doista realna opasnost za onog kojem je prijetnja upućena. Ovo što se sada događa je čista histerija.
Po mom mišljenju, ozbiljnom prijetnjom može se smatrati ako netko primjerice pijan prijeti u lokalu, pa onda krene kući po oružje. Ili pak ako prijetnju upućuje netko tko je već ranije osuđivan za kaznena djela s elementima nasilja ili za krvne delikte.
‘Policija se samo želi zaštititi od odgovornosti’
Ne možete čovjeka koji je nekažnjavan i nekome nešto vikne odmah smatrati osobom koja prijeti. Dakle, utvrđivanje ozbiljnosti prijetnje je ključno. Istovremeno, moramo biti svjesni da nema totalne prevencije, jer bismo u tom slučaju mogli završiti u nekoj vrati totalitarizma, odnosno da svaki pokret što ga netko napravi postane suspektan.
Ovakvim olakim procesuiranjem prijetnji i određivanjem istražnog zatvora policija i sudovi samo se žele zaštititi od odgovornosti, ako se nešto naknadno ipak dogodi. Idu logikom neka se uhićena osoba malo ohladi u istražnom zatvoru barem dok se ne ispitaju svjedoci. No, ta logika nije dobra. Nekada su takvi verbalni ispadi kažnjavani u prekršajnom postupku”, objašnjava Živković, koji je svojevremeno bio i glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
‘Imali smo odličnu alternativu za ovakav slučaj, ali je ukinuta’
Odvjetnica Višnja Drenški Lasan primjećuje kako određivanje istražnog zatvora protiv osobe osumnjičene za prijetnju nije ništa neuobičajeno. Nije zato neuobičajena ni odluka suda da se u takvom slučaju istražni zatvor odredi zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. “Međutim, sud odluku da odredi istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke mora dobro obrazložiti. Dakle, mora postojati konkretna opasnost da će okrivljenik pokušati utjecati baš na određenog svjedoka. To je bila i intencija zakonodavca kad je donosio ovu odredbu.
U tom slučaju svjedok mora imati i razumnu povezanost sa samim događajem, a ne može biti netko tko se samo tako našao na listi potencijalnih svjedoka jer je, eto, čuo nešto iz druge ruke.
‘Stari je zakon u ovom segmentu bio učinkovitji’
Osim toga, sud mora detaljno objasniti zašto umjesto istražnog zatvora nije odredio mjeru zabrane kontaktiranja sa svjedocima. Svjesna sam da sud to nerado izriče jer zapravo nema stvarne provedbe te mjere, odnosno nitko ne kontrolira da li okrivljenik pokušava stupiti u kontakt sa svjedocima. To nije dobro.
Donedavno smo u Zakonu o kaznenom postupku imali i mogućnost određivanja jamstva kao alternative istražnom zatvoru u slučaju da postoji opasnost od utjecaja na svjedoke. To je bilo vrlo učinkovito za provedbu, jer bi se okrivljenik, u strahu da mu država ne uzme novac od jamčevine, držao pravila boravka na slobodi. Nakon što bi bili ispitani svi svjedoci novac bi mu se relativno brzo vraćao. To je bilo stvarno odlično rješenje, jer je jamstvo bilo kratkotrajno, a svrha je bila ostvarena”, zaključuje odvjetnica Drenški Lasan
Šerić: ‘Ovo je posljedica događanja u Uzdolju’
Ranije je odvjetnik Branko Šerić za Tportal izjavio kako smatra da je incident oko parkinga na Viškovu dobio predznak napada po nacionalnoj osnovi kao posljedica napada na kafić u kojem su se okupljali pripadnici srpske nacionalne manjine u Uzdolju kod Knina.
“Ovo je posljedica događanja u Uzdolju. Kako se kome svidi, upotrijebit će svoj nacionalni predznak u vlastitu korist ili na tuđu štetu. Čini mi se da je to postala šizoidna situacija u državi u kojoj se sve tako pokušava protumačiti i postići odgovarajuće poene.
Ne da to treba komentirati, nego treba spustiti loptu na zemlju i ne nasjedati. Pritom najmanje trebaju nasjedati pravosudna tijela i Državno odvjetništvo”, navodi Šerić i dodaje kako je Državno odvjetništvo trebalo dobro procijeniti kako i kome vjerovati u ovom slučaju, jer je iskaz svjedoka najmanje pouzdan iskaz. “Pa čak i u slučaju silovanja imamo dvije priče. Na temelju izjave svjedoka ne određuje se istražni zatvor”, napominje Šerić.