Je li Visoki upravni sud zaobišao zakon u slučaju Povjerenstva za sukob interesa? Sutkinja: 'Osjećam duboku nelagodu'
Mirjana Juričić, sutkinja Visokog upravnog suda, misli da jest
Skandal sad već počinje prelaziti granice politike i sukoba interesa. Nedavna presuda Visokog upravnog suda kojom se, praktički, prekidaju svi visokoprofilirani postupci Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa protiv istaknutih političara, izgleda, ima još jednu dimenziju – pitanje je koliko je uopće zakonita.
To pitanje, pritom, ne postavljaju samo članovi Povjerenstva, političari ili novinari – ono se postavlja u samom Visokom upravnom sudu. Naime, višegodišnja sutkinja tog suda Mirjana Juričić je Jutarnjem listu upravo dala dramatičnu izjavu o presudi koja je Povjerenstvu za odlučivanje sukoba interesa značajno smanjila mogućnosti odlučivanja u sukobu interesa dužnosnika.
‘Osjećam duboku nelagodu’
“Osjećam duboku nelagodu kad se u javnosti tvrdi da iza ove presude stoji cijeli Visoki upravni sud, jer to nije točno. Ta presuda je suprotna dosadašnjoj praksi Visokog upravnog suda u istovjetnim predmetima, a u takvim slučajevima presuda ne može izaći izvan suda dok o pravnim stajalištima koje je sudsko vijeće u njoj zauzelo ne raspravi opća sjednica sudaca”, kazala je Juričić za Jutarnji list. Objasnila je kako je to jasno definirano člankom 40. Zakona o sudovima.
Sjednica svih 20 sudaca Visokog upravnog suda se, međutim, nije dogodila. “Procedura propisana člankom 40. Zakona o sudovima u slučaju ove presude nije poštovana. Iza ove presude ne stoji Visoki upravni sud, nego jedno sudsko vijeće. Za nju nije znao cijeli Visoki upravni sud, nego samo četvero od ukupno 20 sudaca ovog suda: tročlano vijeće koje je presudu donijelo, evidentičarka sudske prakse koja je bila dužna upozoriti sud da je donesena presuda suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi. Za demokraciju i vladavinu prava ključno je poštivanje procedure. A ako sudovi ne poštuju proceduru, onda ne znam tko će”, konsternirana je Juričić.
Jedno vijeće jedno, drugo vijeće drugo
Stavovi ove sutkinje daju za pravo predsjednici Povjerenstva Nataši Novaković koja je ovog tjedna izjavljivala kako je odluka Visokog upravnog suda promjena dosadašnje prakse kojom se Povjerenstvu davalo za pravo da odlučuje o kršenju načela obnašanja dužnosti. Štoviše, ono što je Juričić izjavila je i kontra stavu iz jučerašnjeg priopćenja Visokog upravnog suda u kojem se kaže kako se ne radi o promjeni prakse, već o poštivanju stajališta Ustavnog suda u odluci o slučaju Karamarko, donesne u srpnju 2019. godine.
Međutim, baš je Juričić vodila sudsko vijeće Visokog upravnog suda koje u rujnu 2019. godine – dakle, dva mjeseca nakon odluke Ustavnog suda! – dalo za pravo Povjerenstvu da presuđuje o načelima kršenja dužnosti u slučaju predsjednika Uprave Croatia Airlinesa Jasmina Bajića. On je kao prvi čovjek Croatia Airlinesa kupovao za potrebe te firme knjige čiji je jedan od autora, a prihvatio je i nedopušteni dar u vidu plaćanja hotelskog smještaja od strane poslovnog partnera.
Povjerenstvo je, između ostalog, presudilo da je Bajić prekršio načela obnašanja dužnosti, što je prihvatio prvostupanjski, a potom i Visoki upravni sud, odnosno vijeće tog suda koje je vodila Juričić. Drugo, također četveročlano vijeće Visokog upravnog suda, skoro godinu i pol kasnije, međutim, odlučuje da Povjerenstvo ne smije odlučivati samo na osnovu kršenja načela obnašanja dužnosti.
Nije bilo zajedničke sjednice
Sutkinja Juričić je uvjerena da se u ovom slučaju nije poštivao Zakon o sudovima, koji definira da se, kad se utvrdi da u pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih vijeća, mora održati zajednička sjednica svih sudaca na kojoj će se prihvatiti zajedničko stajalište o spornom pitanju. To stajalište onda postaje obvezujuće.
Pitanje o tome zašto se prije posljednje odluke o ovlastima Povjerenstva nije održala zajednička sjednica svih sudaca, to jest, zašto nije poštivan članak 40. Zakona o sudovima, poslali smo Visokom upravnom sudu. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.