HŽ Infrastruktura, koja umjesto obnove željeznica kupuje aute, iz proračuna godišnje dobije 900 milijuna kn
Pogled u poslovanje državne firme koja ne ovisi o kvaliteti usluga koje isporučuje
O stanju u Hrvatskim željeznicama možda najbolje govori podatak da se zbog neodržavanja na oko 60 posto pruga može voziti brzinom manjom od 80 kilometara na sat, dok je za brzine veće od 120 kilometara na sat pogodno tek 11 posto pruga, usprkos stotinama milijuna koji se svake godine iz proračuna transferiraju prema željezničkim tvrtkama.
Korištenje željeznice zbog toga je postalo neatraktivno, pa je izbjegavaju i putnici i teret. Putovanje od Splita do Zagreba željeznicom traje (najmanje) osam, a autobusom pet sati. Teretni prijevoz je još sporiji, pa je željeznica atraktivna samo za terete koje nije isplativo na duljim relacijama prevoziti cestovnim prijevozom, poput kamenih agregata i sličnog.
Ne ovise o kvaliteti usluga koje isporučuju
HŽ infrastruktura koja je zadužena upravo za pruge, ovih se dana našla u središtu pozornosti zbog nabavke 48 vozila vrijednih oko 10 milijuna kuna, dok su “zbog štednje” otkazali natječaj modernizacije pruge oko Zagreba vrijedan 20-ak milijuna kuna. Takvo ponašanje državne firme ne čudi, s obzirom na to da su dobrim dijelom financirani iz proračuna, pa ne ovise o kvaliteti usluga koje isporučuju.
Posljednje dostupno izvješće, ono za 2018. godinu, pokazuje da je Grupa HŽ Infrastruktura imala prihode od 1,4 milijarde kuna. U tom iznosu, prihodi od prodaje su samo 407 milijuna, dok im je iz proračuna stiglo čak 900 milijuna kuna. Godinu ranije HŽ Infrastruktura iz proračuna je dobila 958 milijuna kuna.
Ukupni rashodi Grupe HŽ Infrastruktura iznosili su oko 1,5 milijardi kuna. Od tog iznosa najveći iznos odlazi na troškove radnika, i to 793 milijuna kuna, dok je na materijalne troškove i usluge otišlo 330 milijuna kuna. Gubitak je 2018. iznosio oko 106 milijuna kuna. Na razini Grupe HŽ Infrastruktura krajem 2018. bilo je zaposleno ukupno 6.324 radnika. To je povećanje za 257 ljudi u odnosu na godinu ranije, a rezultat je, kako se navodi u izvješću, zapošljavanja 250 ljudi u tvrtki Pružne građevine.
Tmurna budućnost hrvatskih željeznica
Stručnjaci Instituta za javne financije prije tri godine objavili su analizu restrukturiranja željezničkih poduzeća u Hrvatskoj, u kojom su uz HŽ Infrastrukturu obuhvaćeni i HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz. U toj analizi navodi se da su željeznička poduzeća u 10 godina primila preko 20 milijardi kuna, kroz subvencije, protestirana jamstva i ostala davanja, te da transferi iz proračuna čine dobar dio njihovih prihoda. Pogotovo se tu ističe HŽ Infrastruktura, za koju se navodi da su joj državni transferi, primjerice 2011. godine činili preko 80 posto prihoda.
Zaključak analize jest da bi trebalo smanjiti udjele subvencija za željeznički sektor i poboljšati upravljanje imovinom poduzeća, investicije u željezničku infrastrukturu većim dijelom financirati iz EU fondova, revidirati politiku plaća i ukupne troškove zaposlenih, napraviti evaluaciju organizacijskog ustroja tih poduzeća itd.
No, s obzirom na to da je upravi HŽ Infrastrukture nabava automobila prioritet u odnosu na modernizaciju pruga, nije teško pretpostaviti kako će izgledati budućnost hrvatskih željeznica.