Građani su, iz objektivnih razloga, vrlo nezadovoljni uslugama koje isporučuje sustav Hrvatskih željeznica a koji je podijeljen na tri odvojene kompanije – HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Sve tri kompanije ovisne su o novcu poreznih obveznika, bez čije pomoći bi propale, a ono što daju zauzvrat više je nego upitno.
Željeznički prijevoz, zbog sporosti vlakova, odavno je prestao biti konkurentan cestovnom, automobilima iako je ekološki i ekonomski daleko prihvatljiviji. No, nitko se nema volje truckati cijelu noć na relaciji koja se automobilom prijeđe za dva ili tri sata. Za propadanje željeznice odgovorna je, naravno, politika. Naglasak je, u posljednja dva desetljeća, stavljen na izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture, dok su pruge bile u drugom planu.
Putovanje HŽ-ovim prugama pretvara se u avanturu
Dio krivice snose i ljudi koji su upravljali ili upravljaju željezničkim kompanijama, koji su također pod kontrolom politike. Uz političku kontrolu gotovo redovno idu velike neracionalnosti u poslovanju, što onemogućuje razvoj kompanija, a onda i poboljšanje kvalitete usluga koje pružaju građanima.
Perspektiva željezničkog prometa donekle se poboljšala nakon što je Hrvatska dobila pristup EU fondovima, pa se sada najveći dio investicija u infrastrukturu financira upravo iz tih izvora. To daje nadu da bi i Hrvatska, kao mnoge druge europske zemlje, za koje desetljeće mogla imati kvalitetniji željeznički prijevoz. Da se putovanje od Zagreba do Osijeka, ili od Splita do Zagreba, kao što je to sada često slučaj, ne pretvara u avanturu koja zna potrajati po 10 ili 12 sati s vrlo neizvjesnim ishodom.
Održavanje željeznica financiraju vozači automobila
HŽ Infrastruktura pod čijom ingerencijom su pruge i ostali objekti vezani za željeznicu, prema posljednjem izvješću, onom za 2020. godinu, poslovala je bez gubitaka. No, glavnina njihovih prihoda ne dolazi od željezničkih prijevoznika koji voze po njihovim prugama, već iz državnog proračuna.
Prema podacima iz izvješća za 2020. godinu čak 72 posto prihoda dolazi ide državnog proračuna u čemu su i one naknade od 0,20 lipa po litri goriva. Tako da imamo pomalo apsurdnu situaciju da održavanje željeznica financiraju vozači automobila koji vjerojatno ne žele koristiti željeznicu jer nisu zadovoljni njenim uslugama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HŽ infrastruktura koja ni sama nema novca, pomaže HŽ Cargu
Inače, ukupni prihodi Grupe HŽ Infrastruktura u što spada i tvrtka Pružne građevine, 2020. godine iznosili su oko 1,4 milijarde kuna. Iako, prema posljednjem izvješću, Kompanija nije bila u gubicima, znali su se javljati problemi s likvidnošću. Kao što je Telegram već ranije pisao, krajem 2020. našli su se u situaciji da je postala upitna isplata plaća kao i plaćanje dobavljača.
S druge strane, HŽ Infrastruktura, iako ni sama ne stoji bajno, bila je prisiljena pomagati HŽ Cargu, tako što su im tolerirali neplaćanja, odnosno dugove od nekoliko stotina milijuna kuna. Naime, HŽ Cargo, koji se bavi prijevozom tereta, već godinama gubi bitku s konkurencijom koja se pojavila nakon liberalizacije teretnog prijevoza, ali kako se obje kompanija – Infrastruktura i Cargo – nalaze u državnom vlasništvu, jedna drugoj tolerira kašnjenje u plaćanjima računa za korištenje pruga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako posluje HŽ: u Hrvatskoj održavanje željezničkih pruga plaćaju vozači automobila
Uz političku kontrolu gotovo redovno idu velike neracionalnosti u poslovanju, što onemogućuje razvoj kompanija
HŽ Infrastruktura pod čijom ingerencijom su pruge i ostali objekti vezani za željeznicu, prema posljednjem izvješću, onom za 2020. godinu, poslovala je bez gubitaka. No, glavnina njihovih prihoda ne dolazi od željezničkih prijevoznika koji voze po njihovim prugama, već iz državnog proračuna
Građani su, iz objektivnih razloga, vrlo nezadovoljni uslugama koje isporučuje sustav Hrvatskih željeznica a koji je podijeljen na tri odvojene kompanije – HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Sve tri kompanije ovisne su o novcu poreznih obveznika, bez čije pomoći bi propale, a ono što daju zauzvrat više je nego upitno.
Željeznički prijevoz, zbog sporosti vlakova, odavno je prestao biti konkurentan cestovnom, automobilima iako je ekološki i ekonomski daleko prihvatljiviji. No, nitko se nema volje truckati cijelu noć na relaciji koja se automobilom prijeđe za dva ili tri sata. Za propadanje željeznice odgovorna je, naravno, politika. Naglasak je, u posljednja dva desetljeća, stavljen na izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture, dok su pruge bile u drugom planu.
Putovanje HŽ-ovim prugama pretvara se u avanturu
Dio krivice snose i ljudi koji su upravljali ili upravljaju željezničkim kompanijama, koji su također pod kontrolom politike. Uz političku kontrolu gotovo redovno idu velike neracionalnosti u poslovanju, što onemogućuje razvoj kompanija, a onda i poboljšanje kvalitete usluga koje pružaju građanima.
Perspektiva željezničkog prometa donekle se poboljšala nakon što je Hrvatska dobila pristup EU fondovima, pa se sada najveći dio investicija u infrastrukturu financira upravo iz tih izvora. To daje nadu da bi i Hrvatska, kao mnoge druge europske zemlje, za koje desetljeće mogla imati kvalitetniji željeznički prijevoz. Da se putovanje od Zagreba do Osijeka, ili od Splita do Zagreba, kao što je to sada često slučaj, ne pretvara u avanturu koja zna potrajati po 10 ili 12 sati s vrlo neizvjesnim ishodom.
Održavanje željeznica financiraju vozači automobila
HŽ Infrastruktura pod čijom ingerencijom su pruge i ostali objekti vezani za željeznicu, prema posljednjem izvješću, onom za 2020. godinu, poslovala je bez gubitaka. No, glavnina njihovih prihoda ne dolazi od željezničkih prijevoznika koji voze po njihovim prugama, već iz državnog proračuna.
Prema podacima iz izvješća za 2020. godinu čak 72 posto prihoda dolazi ide državnog proračuna u čemu su i one naknade od 0,20 lipa po litri goriva. Tako da imamo pomalo apsurdnu situaciju da održavanje željeznica financiraju vozači automobila koji vjerojatno ne žele koristiti željeznicu jer nisu zadovoljni njenim uslugama.
HŽ infrastruktura koja ni sama nema novca, pomaže HŽ Cargu
Inače, ukupni prihodi Grupe HŽ Infrastruktura u što spada i tvrtka Pružne građevine, 2020. godine iznosili su oko 1,4 milijarde kuna. Iako, prema posljednjem izvješću, Kompanija nije bila u gubicima, znali su se javljati problemi s likvidnošću. Kao što je Telegram već ranije pisao, krajem 2020. našli su se u situaciji da je postala upitna isplata plaća kao i plaćanje dobavljača.
S druge strane, HŽ Infrastruktura, iako ni sama ne stoji bajno, bila je prisiljena pomagati HŽ Cargu, tako što su im tolerirali neplaćanja, odnosno dugove od nekoliko stotina milijuna kuna. Naime, HŽ Cargo, koji se bavi prijevozom tereta, već godinama gubi bitku s konkurencijom koja se pojavila nakon liberalizacije teretnog prijevoza, ali kako se obje kompanija – Infrastruktura i Cargo – nalaze u državnom vlasništvu, jedna drugoj tolerira kašnjenje u plaćanjima računa za korištenje pruga.