Kako Bruxelles planira zaštititi LGBT osobe i dugine obitelji? Ovo su njihovi prijedlozi
Neke mjere ne mogu se provesti bez država članica, a tu treba očekivati otpor pojedinih europskih vlada, poput mađarske i poljske
Europska komisija ovog je tjedna predstavila prvu strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba u Europskoj uniji, dokument koji će, sasvim sigurno, izazvati žestoku raspravu sa zemljama članicama.
U trenutku kada se Poljskom šire tzv. “zone slobodne od LGBT ideologije”, a u Mađarskoj predlaže zakonska zabrana da istospolni parovi posvajaju djecu, Bruxelles želi u narednih pet godina osigurati bolju zaštitu pojedinaca i duginih obitelji.
Što predlaže Komisija
Strategijom je predviđeno nekoliko bitnih promjena. Komisija namjerava sljedeće godine predložiti proširenje liste tzv. EU kaznenih djela kako bi taj popis – na kojem su, primjerice, sada i korupcija, trgovina drogom, pranje novca – obuhvatio zločine iz mržnje i govor mržnje usmjeren prema LGBTIQ osobama. U područjima koja su definirana tom listom, EU ima veće ovlasti, recimo, propisivati minimalna pravila i sankcije.
Nadalje, Komisija planira bolje zaštititi dugine obitelji u prekograničnim situacijama. “Zbog razlika u nacionalnim zakonodavstvima u državama članicama, obiteljske veze možda neće uvijek biti priznate kada dugine obitelji prijeđu unutarnje granice EU-a”, objašnjavaju iz Bruxellesa u čemu je srž problema.
Ako, u slučaju preseljenja, druga zemlja ne priznaje roditeljstvo istospolnog partnera, mogu se dogoditi vrlo ozbiljne životne situacije: roditelj možda neće moći biti zakonski predstavnik svoje djece, putovati sam/sama s njima, upisati ih u školu ili dati pristanak za liječenje, opisuju u dokumentu.
Ništa bez suradnje
Komisija najavljuje i da će istražiti moguće mjere “za potporu uzajamnom priznavanju istospolnog partnerstva u državama članicama”. Bruxelles neće – niti to može – natjerati države da u vlastito zakonodavstvo ugrade istospolne brakove ili registrirana partnerstva, ali želi da istospolni parovi, kada se presele u drugu EU zemlju, ne strahuju od gubitka prava.
To je, dakle, dio prijedloga iz Komisijine strategije, ali upravo ti konkretni, životni prijedlozi neće moći biti realizirani, ako izostane suradnja država članica. A tu, kako smo napomenuli, treba očekivati otpor pojedinih europskih vlada.
Sporni zakoni i zone
U Mađarskoj je upravo ovog tjedna predloženo zakonsko rješenje koji bi istospolnim parovima praktično zabranilo usvajanje djece, a vlada je, javlja Hina, također predložila ustavni amandman kojim zahtjeva da se djecu odgaja na temelju kršćanske interpretacije rodnih uloga.
U Poljskoj je cijeli niz lokalnih vlasti donio rezolucije kojima su proglasili tzv. zone slobodne od “LGBT ideologije”. Te je zone predsjednica Komisije Ursula von der Leyen opisala kao “zone bez humanosti” za koje nema mjesta u EU; na njih se kritički osvrće i jučer predstavljena strategija.
Odvažan prijedlog
Povjerenica EU za ravnopravnost Helena Dalli iznijela je u razgovoru za ugledni portal Politico.eu odvažnu ideju: mehanizam vladavine prava, treba iskoristiti i da bi se EU novac uskratio onim vladama koje krše prava LGBTIQ osoba.
Mehanizam na koji se povjerenica Dalli referira dogovoren je prošlog tjedna u okviru pregovora o sljedećem europskom proračunu i to u razblaženom obliku u odnosu na inicijalnu ideju, ali je – unatoč tome – izazvao snažnu kontru iz Budimpešte i Varšave koje prijete vetom na dogovor o EU proračunu.
Nezamislivo je stoga da bi u ovom trenutku ideja koju zagovara povjerenica za ravnopravnost imala ikakve šanse za prolaz. Komisija, međutim, ima i suptilnije, zaobilazne taktike: u srpnju ove godine europska je administracija ocijenila da, zbog spornih “zona”, nekoliko poljskih gradova ne ispunjava uvjete iz natječaja na koji su se javili pa im je Bruxelles jednostavno – uskratio novac.