Kako će država strane radnike u građevini učiti hrvatskom jeziku i zelenoj gradnji? Vlada ima plan, ali postoji barem jedan veliki problem
Mjera je dio revidiranog Nacionalnog plana oporavaka i financirat će se europskim novcem
U Hrvatskoj je prošle godine izdano nešto više od 170 tisuća radnih dozvola za strane radnike. Procjene govore da će ih trebati i dvaput više, ali državu kao da je ta situacija zatekla: stručnjaci upozoravaju da osmišljenih javnih politika usmjerenih na integraciju još uvijek nema, iako je to ključno za cijelo društvo. O tome je nedavno za Telegram govorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
“Temelj uspješne integracije je učenje hrvatskog jezika, i to iz nekoliko razloga. Primjerice, mnogi od njih rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, kao što je građevina, i poznavanje jezika preduvjet je, između ostalog, i njihove sigurnosti na radnom mjestu, zatim komunikacije s kolegama domaćim radnicima, ali i svakodnevnog života ovdje. Takvih službeno organiziranih tečajeva za strane radnike za sada nedostaje”, kazala je, među ostalim, za Telegramov serijal Naši novi sugrađani.
Veliki broj dozvola
Pravobraniteljica je s dobrim razlogom izdvojila građevinu: osim uvjeta rada, građevinski sektor postao je specifičan i po velikom broju dozvola za strane radnike. Po statistici Ministarstva unutarnjih poslova, u prošloj godini u graditeljstvu ih je izdano gotovo 69 tisuća pa je skoro svaka druga osoba koja je u Hrvatskoj radila u toj djelatnosti došla iz neke druge zemlje.
Vlada sada planira upravo za strane radnike u građevinskom sektoru pripremiti novi model obrazovanja koji će uključivati edukaciju o tzv. zelenoj gradnji, odnosno održivim građevinskim praksama, energetski učinkovitim tehnologijama, obnovljivim izvorima energije i slično, zatim učenje hrvatskog jezika prilagođeno građevinskoj struci, ali i interkulturalni modul za poticanje integracije u društvo.
Potrebe u građevini
Mjera je dio izmijenjenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno njegovog dodatka koji je početkom prosinca dobio finalnu prolaznu ocjenu EU-a. Procijenjena vrijednost ove mjere je 200 tisuća eura, potvrdili su nam iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Po Vladinom dokumentu iz studenog, financirat će se povoljnim zajmom u sklopu NPOO-a.
Iz resora ministra Branka Bačića pojašnjavaju da je mjera tek u “pripremnoj fazi” te će analize za njezinu provedbu biti napravljene ove godine. No, napominju da, zahvaljujući drugim projektima, već dijelom imaju uvid u stanje – primjerice, procjenu da će za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u zgradarstvu do kraja desetljeća građevinskom sektoru biti potrebno 30.300 ljudi godišnje.
Prilagođena edukacija
Dosadašnje iskustvo, napominju, pokazalo je da postoji interes za edukacijom i radnika i poslodavaca. “Radnici koji dolaze iz trećih zemalja uglavnom nisu upoznati s našim materijalima i načinima gradnje, stoga im treba prilagođeni tip edukacije”, objašnjavaju iz resornog ministarstva. Obrazovni programi, dodaju, bit će osmišljeni prema potrebama radnika iz trećih zemalja, “budući da odgovarajući programi obrazovanja odraslih za hrvatske građane već postoje”.
U Dodatku NPOO-a detaljnije su razrađeni koraci u realizaciji ove mjere. Najprije će se ispitati potrebe poslodavaca u sektoru građevine za specifičnim vještinama i kompetencijama radnika. Temeljem toga bit će razvijen program edukacije koji će obuhvatiti sadržaje vezane uz tzv. zelenu gradnju. No, naglasak se stavlja i na osmišljavanje modela za učenje jezika što je, kako ističe i pučka pravobraniteljica, temelj uspješne integracije.
Važnost učenja jezika
“Jezične vještine radnika trećih zemalja bitan su aspekt za pristup programima obrazovanja te predstavljaju primarnu barijeru za njihovu integraciju, stoga je u sklopu programa potrebno razviti i odgovarajući modul strukovnog hrvatskoga jezika koji je prilagođen usvajanju sadržaja iz građevinskog sektora”, navodi se u Vladinom dokumentu koji predviđa i pripremu modula “za poticanje kulturne integracije”.
“Kako bi omogućili integraciju stranih radnika u naše društvo potrebno im je ponuditi učenje hrvatskog jezika, običaja i kulture, bez obzira hoće li u Hrvatskoj ostati dvije-tri godine ili trajno. Tijekom provedbe reforme osmislit će se sam sadržaj interkulturalnog modela, jer je upravo to jedan od ciljeva ove reforme”, kažu u Ministarstvu.
Problem? Vrijeme
Napominju pritom da reforma uključuje osmišljavanje i izradu programa obrazovanja i njegovo predstavljanje zainteresiranim tvrtkama. “Sama provedba edukacija nije planirana unutar ove reforme niti u okviru NPOO-a, ali svakako predstavlja krajnji cilj u provedbi”, dodaju.
U planovima Vlade, međutim, postoji ozbiljan nedostatak: vrijeme. Rok za realizaciju je sredina – sljedeće godine. A što dotad?