Kako je prošao susret Kima i Putina i koje su posljedice? Evo nekoliko dojmova

Ruski predsjednik i sjevernokorejski vođa sastali su se u Vladivostoku

Russian President Vladimir Putin welcomes North Korean leader Kim Jong Un prior to their talks at the Far Eastern Federal University campus on Russky island in the far-eastern Russian port of Vladivostok on April 25, 2019. (Photo by Yuri KADOBNOV / AFP)
FOTO: AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je sastanak sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom u Vladivostoku kako bi pokazao svijetu da je Rusija i dalje globalna sila bez koje se ne može riješiti niti jedna kriza u svijetu. Premda SAD i većina njegovih zapadnih saveznika pokušavaju minorizirati značaj i utjecaj Kremlja te što je moguće više izolirati Moskvu, summit na ruskom Dalekom istoku pokazao je kako to ipak nije moguće.

Putin je nakon razgovora s Kimom otkrio novinarima kako ga je sjevernokorejski vođa zamolio da o rezultatima razgovora obavijesti državna vodstva Kine i SAD-a. Ruski predsjednik je, dakako, objeručke pristao biti ključni diplomatski posrednik u rješavanju opasne krize na Korejskom poluotoku.

Stoga je najavio da će o razgovorima odmah obavijestiti kineskog predsjednika Xi Jinpinga s kojim se sastaje već u petak u Pekingu gdje sudjeluje na međunarodnom forumu Jedan pojas, jedan put. “Također ću otvoreno i iskreno razgovarati o summitu s američkim vodstvom. Tu nema tajni, pozicija Rusije je uvijek jasna, nema urote”, istaknuo je Putin.

Pjongjang ne vjeruje Washingtonu i Seulu

Zbog toga što Kim Jong-un želi sigurnosna jamstva za svoj režim prije nego što započne proces denuklearizacije, a Pjongjang ne vjeruje Washingtonu i Seulu, predsjednik Putin zaključio je kako se u pregovore i davanje jamstava mora uključiti međunarodna zajednica, odnosno članice šestpartitne skupine koja od 2003. pregovora o mirnim metodama denuklearizacije Sjeverna Koreje. Riječ je o Kini, Japanu, Rusiji, SAD-u, Južnoj i Sjevernoj Koreji.

“Duboko sam uvjeren da, ako se dođe u situaciju da su Sjevernoj Koreji potrebna sigurnosna jamstava, to neće biti moguće učiniti bez međunarodnih garancija. Malo je vjerojatno da bi bilo kakvi sporazumi samo između dvije zemlje mogli biti dovoljni. Takva jamstva morala bi biti međunarodna, pravno obvezujuća koja će jamčiti suverenitet Sjeverne Koreje” znakovito je poručio ruski predsjednik.

Putin zadao udarac Trumpu

Zaključio je kako je moguće postići sporazum s Pjongjangom, ali da prije toga valja izgraditi međusobno povjerenje. A to se, po mišljenju Putina, može postići samo jamstvima šest država te nastavkom njihovih pregovora. Ako Washington pristane na takav prijedlog, u što je teško vjerovati, tada bi se s jedne strane našli SAD, Japan i Južna Koreja, a s druge Kina, Rusija i Sjeverna Koreja.

Ako su predsjednik Putin i Kim Jong-un pobjednici summita u Vladivostoku, onda je američki predsjednik Donald Trump veliki gubitnik. Putin je svojom inicijativom zadao težak udarac Trumpu jer Bijela kuća više neće moći sama odlučivati o mirovnom procesu na Korejskom poluotoku, premda će SAD i dalje imati i dalje presudnu ulogu u ishodu pregovora.

Predsjednik Trump više je puta ismijavao sastanke skupine šest država opisujući ih kao potpuno neučinkovite i nepotrebne. Trump je, naime, cijelo vrijeme bio uvjeren kako će upravo on prisiliti Kim Jong-una da pristane na denuklearizaciju Sjeverne Koreje te će tako riješit krizu koja traje punih 65 godina. Pri tomu nije krio kako zbog toga očekuje i Nobelovu nagradu za mir.

Putin napao Trumpovu strategiju

U Vladivostoku Putin nije propustio pohvaliti sjevernokorejskog lidera. “Svjestan sam i podupirem Kima koji ulaže puno napora u normalizaciju odnosa između dviju Koreja te za sve ono što je učinio kako bi započeo pregovore s SAD-om”, kazao je Putin. Ohrabren rezultatima razgovora s Kimom koji je otvoreno zatražio njegovu pomoć, Putin je iskoristio priliku za neizravan obračun s međunarodnom politikom Donalda Trumpa.

“Najvažnija je stvar, kao što smo danas utvrdili tijekom razgovora, vraćanje vladavine međunarodnog prava i povratak na pozicije u kojoj je globalni razvoj reguliran međunarodnim pravom, a ne pravilom šake. Ako se to dogodi, to bi bio prvi važan korak prema rješavanju izazovnih situacija kao što je ona na Korejskom poluotoku”, nastavio je Putin.

Nakon što je pomirljivo zaključio kako Rusija i SAD imaju zajednički cilj spriječiti širenje nuklearnog naoružanja u Sjevernoj Koreji, ali i drugdje po svijetu, Putin se po drugi puta, ali sada izravno, okomio na Washington. Upozorio je kako američke vojne intervencije protiv vlada koje nisu bile po volji Bijele kuće, poput onih u Iraku i Libiji, danas znatno otežavaju mogućnost razoružavanja Sjeverne Koreje.

Kim okrivio Trumpa za slom pregovora

To je Putinovo stajalište preciznije objasnio Aleksandr Gabuev, suradnik u moskovskom Carnegie Centru. “Moskva smatra kako je Kim Jong-un puno naučio iz sudbine iračkog predsjednika Saddama Husseina i libijskog pukovnika Muammara al-Gaddafija. Zaključio je, naime, kako je za očuvanje njegovog autoritarnog režima jedina prava zaštita od američke vojne intervencije nuklearno oružje kojim može pogađati ciljeve u SAD.” Tim kvalifikacijama Putin je izravno potkopao dosadašnju strategiju predsjednika Trumpa da će sankcijama prisiliti Sjevernu Koreju na uzmak. Ali ne samo time.

Washington, naime, već duže vrijeme optužuje Moskvu da krši sankcije koje su jednoglasno donesene na Vijeću sigurnosti UN-a dostavljajući ilegalnim putem Sjevernoj Koreji hranu i ugljen i tako ohrabruje Kim Jong-una da ne pristane na popuštanje. Američko-sjevernokorejski summit u Hanoju prije dva mjeseca propao je jer je Trump izričito tražio da Kim odmah provede potpunu denuklearizaciju, a da će tek nakon toga Washington razmotriti ukidanje sankcija.

U zamjenu za ublažavanje najrigoroznijih sankcija Kim je ponudio tek djelomično zatvaranje nuklearnih postrojenja, s tim da mu ostanu na raspolaganju sve nuklearne bojeve glave i interkontinentalne balističke rakete. Kad je to čuo Trump je demonstrativno napustio pregovore. Što je za Kima bio ozbiljan politički udarac jer su sjevernokorejski državni mediji danima najavljivali kako će se u Hanoju postići povijesni dogovor između Sjeverne Koreje i SAD-a. Zbog tog neuspjeha Kim je požurio zatražiti potporu predsjednika Putina. Naime, od prošle jeseni stoji poziv Moskve da Kim Jong-un posjeti Rusiju, no sve do propasti summita u Hanoju, Pjongjang nije odgovarao na tu ponudu.

Kremlj kao protuteža Bijeloj kući?

Sada je međutim sjevernokorejski diktator procijenio da će Kremlj sa zadovoljstvom prihvatiti prijedlog da bude protuteža Bijeloj kući u njenoj politici spram krize na Korejskom poluotoku. Potaknut oštrim stajalištima Vladimira Putina spram politike SAD-a, ni Kim Jong-un nije štedio Donalda Trumpa, premda ga niti jednom nije izravno spomenuo. Kako prenose sjevernokorejski državni mediji Kim je izjavio da “mir i sigurnost na Korejskom poluotoku u cijelosti ovise o budućem stajalištu Washingtona” te je “okrivio jednostrano stajalište SAD-a” za propast pregovora u Hanoju.

Upozorio je da je “situacija na Korejskom poluotoku i regiji dosegnula kritičnu točku nakon čega se može vratiti u svoje prvobitno stanje, jer su SAD zauzele unilateralan stav u zloj vjeri prema Sjevernoj Koreji.” Na kraju je Kim upozorio kako će njegova zemlja “obuzdati svaku moguću situaciju”. Srdačni razgovori s Putinom istodobno pokazuje da Kim Jong-un nije baš presretan ponašanjem kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji vodi ponajprije računa o nacionalnim interesima svoje zemlje, a ne Sjeverne Koreje. Pekingu je, naime, od vitalnog interesa da se odnosi s Washingtonom ne zaoštravaju kako ne bi došlo do daljnjeg urušavanja gospodarskih veza između dviju država.

Summit završio bez obećanja Moskve

Stoga je Kim istaknuo u Vladivostoku da je “pozicija njega i njegove vlade “vrlo čvrsta da se strateški i tradicionalni prijateljski odnosi između Sjeverne Koreje i Rusije neprestano jačaju i poboljšavaju kako bi odgovarali potrebama novog stoljeća”. Nakon završetka pregovora, tijekom gala večere sa salatom od rakova, borščom i čokoladnim kolačem obrubljenim zastavama Sjeverne Koreje i Rusije, dok su nazočne zabavljali ruski umjetnici tradicionalnim ruskim plesovima i pjesmama, dvojica predsjednika razmijenili su darove. Kim je poklonio svom domaćinu tradicionalni korejski mač, dok je Putin uz klasičnu rusku sablju, predao sjevernokorejskom lideru čajni komplet prilagođen korištenju u njegovom oklopnom vlaku.

Kim je tom prilikom kazao kako su se takvi mačevi koristili u vrijeme kad nije postojalo moderno oružje. “A oni utjelovljuju snagu moje duše i naših ljudi koji vas podržavaju”, pohvalio se sjevernokorejski lider. Premda je summit u Vladivostoku završio bez obećanja Moskve da će ekonomski pomoći Pjongjangu, taj susret, osim za Putina, jednako je veliki uspjeh i za Kim Jong-una.

Pokazao je da ga međunarodna zajednica nije uspjela izolirati, upravo suprotno, da je postao globalni svjetski igrač iza kojeg stoje dvije velesile, Kina i Rusija. Osim što mu je bilo važno ostaviti takav dojam u Washingtonu, jednako mu je bitno to demonstrirati i kod kuće te tako još više ojačati svoju ionako neprikosnovenu poziciju. Sada se s velikim zanimanjem očekuju reakcije američkog predsjednik Donalda Trumpa. On je, kao uostalom i Kim Jong-un, stalno ponavljao da je spreman i na treće pregovore. Pitanje je hoće li i nakon Vladivostoka biti i dalje tako dobrohotan spram sjevernokorejskog diktatora, ali i ruskog predsjednika Putina.