Kako je radikalni zaokret Njemačke oko ruske nafte razotkrio novi problem za EU
Procjenjuje se da je EU spremna postupno uvoditi embargo kako bi do kraja godine u potpunosti zabranila uvoz nafte
Najnovijim poskupljenjima benzina i dizela nikako nije kraj divljanju cijena energije. Nakon što je u ponedjeljak Njemačka priopćila da je spremna podržati embargo na uvoz ruske nafte, Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva i zamjenik kancelara poručio je da se građani Europske unije moraju pripremiti za nove, još veće cijene energije.
„Naštetit ćemo sami sebi, to je jasno. Nezamislivo je da sankcije neće imati posljedice po naša gospodarstva i cijene u našim zemljama. Mi, kao Europljani, spremni smo podnijeti ekonomsku cijenu kako bismo pomogli Ukrajini. Ali nema šanse da nas to ne košta,“ zaključio je Habeck svoje nimalo optimističke prognoze.
A to znači, ne samo više cijene nafte i plina, već i električne energije, što će sve ubrzati ionako strelovitu inflaciju. Stručnjaci najavljuju da bi ona zbog toga u mnogih članica EU mogla porasti i više od 10 posto, a to povlači za sobom dramatičan pad standarda kakav Europa desetljećima nije doživjela.
Veto na embargo
Procjenjuje se da je EU spremna postupno uvoditi embargo kako bi do kraja godine u potpunosti zabranila uvoz nafte. Razlog relativno sporog procesa je prilagodba infrastrukture na laku naftu, koja je drugačija od teške ruske nafte. Također, potrebno je više vremena da bi se pronašli alternativni opskrbljivači.
Promjena njemačkog stajališta o embargu na rusku naftu, nadaju se u Bruxellesu, mogla bi potaknuti druge, još uvijek neodlučne članice EU-a, da podrže zabranu uvoza ruske nafte. Pokazuje se, međutim, da za neke države to nije dovoljno te da neće podržati odluku o embargu.
Mađarska prijeti uložiti veto na zabranu uvoza ruskih energenata, zbog svoje potpune ovisnosti o ruskom plinu i nafti. To stajalište podržava i Slovačka koja također upozorava da ne bi mogla izdržati potpun prekid uvoza ruske nafte i plina. Reuters je jutros, pozivajući se na tamošnje Ministarstvo gospodarstva, objavio da će Slovačka tražiti izuzeće od embarga na rusku naftu, ukoliko do toga dođe.
Češka traži jamstva
Karol Galek, državni tajnik slovačkog ministarstva gospodarstva kazao je da Bratislava ne prijeti vetom, ali da želi znati kakva će biti solidarnost nakon uvođenja embarga. Naime, slovačka infrastruktura može koristiti samo tešku naftu iz Rusije, a za prilagodbu rafinerije za obradu lake nafte, koja opskrbljuje još i Austriju, Češku i Ukrajinu, trebalo bi četiri godine i koštala bi do 250 milijuna eura.
I Češka Republika očekuje da će dobiti jasnije smjernice prije nego što pristane na embargo uvoza ruskih energenata. Pri tomu traži jamstva da će druge članice EU, u slučaju nestašice, pomoći Pragu s dodatnim količinama plina i nafte.
Ispada tako da Berlin više nije najveći problem za EU, jer je nakon početnog protivljenja ipak pristao na zabranu uvoza ruskog plina i nafte, premda je svjestan da će to gurnuti Njemačku i EU u duboku recesiju. Mađarska i Slovačka protive se embargu iz drugih razloga. Za razliku od Njemačke koja je već pronašla alternativne dobavljače energije, Budimpešti i Bratislavi to nije uspjelo.
Produljeno razdoblje prilagodbe
Zbog toga se u EU sve glasnije govori o tomu da bi se u prvo vrijeme moglo napraviti iznimku te odobriti Mađarskoj i Slovačkoj produljeno razdoblje prilagodbu na novu situaciju. A to znači da one ne bi bile prisiljene uvesti embargo na uvoz ruskih energenata. Zbog toga će, očekuju u Bruxellesu, odustati od veta. Dužnosnici EU potvrdili su u međuvremenu agenciji Reuters, da će se Slovačkoj i Mađarskoj dati više vremena za pronalaženje alternativne opskrbe.
Istodobno EU je ostala pri stajalištu da bi plaćanje u rubljima, prema proceduri koju je postavila Rusija, predstavljalo kršenje sankcija EU-a. Kadri Simson, povjerenica EU za energetiku, rekla je kako je odluka Gazproma da prekine opskrbu Poljskoj i Bugarskoj prošlog tjedna pokazala da je Rusija spremna na sve pa i na neopravdano kršenje postojećih ugovora. „Istodobno, to je jasno upozorenje da bi se bilo koja država članica uskoro mogla naći na udaru Moskve.“