Kako je Vlada spasila građane od poskupljenja struje? Izveli čudnovat manevar s HEP-om i ugrozili cijeli sustav

Proizvođači koji su godinama poticani stotinama milijuna kuna krenuli su masovno raskidati ugovore s državom jer je tržišna cijena električne energije daleko veća od one koju im je plaćala država – iz sustava je tako u samo devet mjeseci izašlo više od trećine energije koja se iz obnovljivih izvora proizvodila u Hrvatskoj.

Bilo bi logično, ali…

Poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na svojim mjesečnim računima za struju plaćaju kroz posebnu naknadu, u visini od cca deset posto od ukupnog iznosa računa, sva kućanstva u Hrvatskoj. Iako je više od trećine poticane obnovljive energije izašlo iz sustava, međutim, nema šanse da se ta naknada smanji.

Energetski stručnjak Julije Domac konstatira za Telegram kako bi, jasno, bilo logično očekivati da se naknada koju građani plaćaju za “zelenu” energiju u situaciji izlaska proizvođača iz sustava – snižava. No, ona bi se, smatra, možda mogla čak i povećavati zbog poremećaja na tržištu i nekih “loših poslovnih odluka koje su se donosile”.

“Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je prošle godine prodao energiju za ovu godinu, tada je izgledalo po dobrim uvjetima, ali kako je gotovo trećina energije koju je prodao izašlo iz sustava sada istu energiju mora kupiti po bitno povećanim cijenama pa stoga dolazi u financijski gubitak”, objašnjava Domac.

Kako nadoknaditi struju

Problem? Ne, ovo je tek početak problema. HROTE, naime, dio otkupljene struje također prodaje na tržištu. Krajem godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donosi Uredbu kojom se određuje koliki točno postotak električne energije HROTE smije prodavati opskrbljivačima po zaštićenoj cijeni (56 eura po mWh), a koliko može prodavati na burzi električne energije, dakle, po tržišnim cijenama.

Razlika je poprilična – u rujnu je tržišna cijena MWh bila prosječno 387,17 eura, a prognoze su da će u narednim mjesecima otići i do 500-600 eura. Dakle, na jednom megavatu HROTE bi mogao zaraditi i do deset puta više, nego po reguliranoj cijeni.

Bez smanjenja naknade

Dosad se omjer određivan Vladinom Uredbom pomicao u korist sve većem udjelu prodaje struje na tržištu, lani je 40 posto išlo opskrbljivačima (zapravo, uglavnom HEP-u, čak 92 posto), a 60 posto se prodavalo po tržišnim cijenama. Kad je Ministarstvo, u kojem je šef tad još bio Tomislav Ćorić, predložilo da se Uredba izmjeni na način da se u 2022. godini 60 posto prodaje opskrbljivačima (dakle, po nižoj cijeni), a samo 40 posto na tržištu, iz HROTE-a su se, prema neslužbenim informacijama, očitovali da bi to moglo dovesti u rizik stabilnost njihovog poslovanja.

Nisu ih poslušali, a u 2022. godini se dogodio i već opisani egzodus s izlaskom velikog broja proizvođača električne energije iz sustava. Iz HROTE-a danas tvrde da neće imati problema s likvidnošću i da će ispuniti sve svoje obaveze. Međutim, istovremeno potvrđuju da nema nikakve šanse da se smanji naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koju na svojim računima za struju plaćaju građani.

Ostali bez stotina milijuna

No, situacija u kojoj su, po neslužbenoj procjeni, lanjskom odlukom ministarstva o manjem postotku struje koju smiju prodati na tržištu ostali bez cca 800 milijuna kuna prihoda, nije ni blizu idealne. A, s obzirom na najave od daljnjem kretanju tržišne cijene struje, mogla bi biti još i gora.

Ali, zašto je Vlada uopće svojom lanjskom odlukom dovela HROTE, koji mora biti likvidan da bi izvršavao svoje obaveze prema proizvođačima električne energije, u ovako nezgodnu situaciju? Da bi – kako kaže Vlada u obrazloženju svoje uredbe – u uvjetima poremećaja cijena stabilizirala tržište energije. Odnosno, omogućila opskrbljivačima da kupe više struje po cijeni koja je daleko ispod tržišne.

Pomoć javnoj kompaniji

A kad se kaže opskrbljivači, onda se uglavnom misli na HEP koji drži 92 posto tog tržišta. Ukratko, da bi državnom HEP-u omogućila stabilnije poslovanje, država je naredila državnom HROTE-u da im po diskontnim cijenama mora prodati dodatnih 20 posto struje.

Iz HEP-a su nam odgovorili kako su ove godine dosad od HROTE-a otkupili ukupno 1245 gigavatsati energije. To je 1,25 milijuna MWh po reguliranoj cijeni od 56 eura po megavatsatu. Na tržištu je, podsjetimo, jedan MWh u rujnu išao za 387,17 eura.

S obzirom na to da je HEP u prošloj godini, kako su javljali mediji, “plivao u novcu” (ostvarili su neto profit od preko milijardu kuna, a u blagajni i na računima zadnji dan prošle godine imali 4,27 milijardi kuna) nije baš jasno zbog čega se gubitak u stabiliziranju tržišta električne energije s bogate javne firme samo prebacio na državni HROTE.

Ministarstvo je znalo

Očito je jedino da je ministarstvo bilo potpuno svjesno da će njihova lanjska odluka donijeti probleme HROTE-u. “Sredstva koja će temeljem ove Uredbe utjecati na projekcije primitka sredstava HROTE d.o.o. u 2022. godini biti će nadoknađena iz sustava trgovanja CO2 emisijama”, kaže se u lanjskom obrazloženju Uredbe.

Kako se procjenjuje da je HROTE Uredbom ostao bez prihoda od cca 800 milijuna kuna, pitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje danas vodi Davor Filipović koliko je točno ova državna tvrtka dobila u prvih devet mjeseci iz sustava trgovanja CO2 emisijama. Odgovor je prilično precizan: “HROTE nije dobio sredstva iz emisija CO2”.