Kako su se Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti našli na listi poreznih dužnika

Sveučilištu je obveza plaćanja duga trenutačno zamrznuta rješenjem Ustavnog suda iz rujna prošle godine, dok iz Ministarstva Radovana Fuchsa poručuju kako razgovaraju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje radi pronalaska rješenja za podmirenje duga.

Dug za osiguranje učenika i studenata

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako je dug od 2.111.246,23 kuna nastao u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Riječ je o razdoblju koji obuhvaća mandate ministara Željka Jovanovića, Vedrana Mornara, Predraga Šustara i Pave Barišića. Pritom nisu podmireni troškovi zdravstvenog osiguranja za učenike i studente na stručnoj praksi.

“Radi se o dugu za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu te profesionalne bolesti učenika i studenata na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi koje je po Zakonu za redovite učenike i studente dužna plaćati Republika Hrvatska”, preciziraju iz Ministarstva obrazovanja. Sve obveze po ovoj osnovi, dodaju, Ministarstvo od 2017. godine naovamo uredno podmiruje. Budući da je riječ o dugu prema HZZO-u, zaključuju iz Ministarstva, u tijeku su razgovori s HZZO-om “radi pronalaženja rješenja za podmirenje duga”.

Sudska odiseja Sveučilišta

Još prošle godine Telegram je opširno pisao o poreznom dugu Sveučilišta u Zagrebu. Tadašnji prorektor za poslovanje Tonći Lazibat pojasnio nam je da je riječ o dugovanju iz vremena uprave rektora Alekse Bjeliša. Potom nam je Bjeliš potvrdio kako iz svog rektorskog mandata pamti slučajeve sporenja s Poreznom upravom oko autorskih ugovora na fakultetima, ali i na Rektoratu. Prisjetio se kako su od resornog Ministarstva znanosti tada dobili uputu da za vanjske suradnje i rad na projektima koriste autorske ugovore.

Međutim, Porezna uprava kasnije im je tumačila da su trebali koristiti ugovore o djelu. Tu je očito došlo do duga. Za pobijanje ovog dugovanja, koje s 31. listopadom ove godine iznosi 10.590.538,38 kuna, Sveučilište je otišlo na sud. Naime, još su 2018. i 2019. Porezna uprava i službe Ministarstva financija donosili rješenja o poreznom dugu Sveučilišta.

Sveučilište je tražilo njihovo poništenje u tužbi Upravnom sudu; u ožujku 2020. sud presuđuje u korist Sveučilišta, no nakon žalbe, Visoki upravni sud u ožujku 2021. poništava raniju presudu i odbija zahtjev Sveučilišta za poništenjem rješenja o poreznom dugu. Sveučilište na to reagira početkom srpnja prošle godine. Uprava bivšeg rektora Damira Borasa podnosi ustavnu tužbu i prijedlog Ustavnom sudu za odgodu ovrhe rješenja Ministarstva financija iz 2018.

Opasnost od nepopravljive štete

Paralelno, Porezna nekoliko dana kasnije šalje opomenu Sveučilištu kojom ih poziva da promptno podmire dug pa Sveučilište, kako nam je potvrdio bivši prorektor Lazibat, potpisuje s Poreznom sporazum o izvršenju rješenja. Njime je pokrenut postupak potpisivanja ugovora kojim bi se dug podmirio u obrocima. Ubrzo, međutim, stiže rješenje Ustavnog suda o odgodi izvršenja rješenja Ministarstva financija o naplati sveučilišnog poreznog duga. Ustavni sud obrazlaže da bi naplata višemilijunskog poreznog duga značila teško popravljivu štetu za Sveučilište.

U rješenju od 30. rujna 2021. stoji kako bi izvršenje poreznog rješenja o ovrsi Sveučilištu “moglo prouzročiti štetu koja bi se teško mogla popraviti s aspekta načela na kojima se temelji javna služba koju podnositelj obavlja”. Navodi se i kako ovaj slučaj ima ustavnu dimenziju, odnosno kako su za Sveučilište u Zagrebu Ustavom predviđena posebna ustavna jamstva (op.a. ovo se odnosi na autonomiju sveučilišta koju jamči Ustav) koja Ustavni sud ne smije zanemariti.

Odgoda Ustavnog suda

“U tim ustavnim okvirima, podnositelj obavlja jednu od najvažnijih javnih službi u suvremenom društvu. Na tu se službu neposredno primjenjuju načelo kontinuiteta (trajnosti), prema kojem javna služba mora funkcionirati neprekidno, načelo primata i načelo dužnosti pružanja usluga iz djelatnosti za koju je podnositelj osnovan”, stoji u rješenju Ustavnog suda kojim se privremeno odgađa naplata poreznog duga Sveučilišta. Odgoda traje sve dok Ustavni sud ne odluči o ustavnoj tužbi koju je Sveučilište po ovom pitanju također podnijelo.

Iz Ureda predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, za Telegram kažu da je ustavnosudski postupak u ovom predmetu još u tijeku te da se na predmetu “intenzivno radi”. Naglašavaju kako je privremena mjera – riječ je o odgodi izvršenja poreznog rješenja – i dalje na snazi. Na upite o poreznom dugu Sveučilišta, iz uprave novog rektora Stjepana Lakušića ne odgovaraju.

---

Nadopuna teksta, 4.11., 13:40

Dan nakon objave teksta, Telegram je zaprimio odgovor Uprave Sveučilišta u Zagrebu. U njemu pojašnjavaju da se porezni dug Sveučilišta odnosi na razliku u obračunu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu iz razdoblja od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2013.: “Zbog promjena u propisima i usklađivanja s EU zakonodavstvom, a vezano uz prava intelektualnoga vlasništva, u to su vrijeme postojala različita tumačenja i prakse o tretiranju autorskoga djela pa je stoga i proizašla sporna razlika u obračunatom porezu, prirezu i doprinosima”.

Nije upitno, nastavljaju, je li Sveučilište platilo porez, prirez i doprinose, već je – pojašnjavaju iz uprave rektora Lakušića – sporan iznos, odnosno razlika, ovisno o tretiranju djela prema dvije vrste ugovora. “Budući da se radi o razlici koja je sporna, a doneseno je rješenje o obustavi izvršenja (Rješenje Usravnoga suda RH od 30. rujna 2021.), Sveučilište će, djelujući u skladu s propisima i pravilima fiskalne odgovornosti te dobroga financijskoga upravljanja, postupiti sukladno donesenim odlukama po okončanju postupka”, zaključuju iz Rektorata.