Sveučilište godinama odbijalo platiti porez pa se žalili Ustavnom sudu. Doznajemo: suci ih odbili i rasturili obrazloženjem
Suci objašnjavaju da Sveučilište nije imalo pravo niti podnijeti ustavnu tužbu protiv plaćanja poreznog duga
Suci smatraju kako Sveučilište u financijskim pitanjima nije posve neovisno od države. Zbog te bliskosti, Sveučilište - kao i država - 'ne može biti nositelj zaštite ustavnih prava', smatra većina u Ustavnom sudu kojoj izdvojenim mišljenjima oponiraju suci Davorin Mlakar, Miroslav Šeparović i Miroslav Šumanović.
Sveučilište u Zagrebu morat će platiti dugogodišnji porezni dug koji je krajem listopada iznosio 1.222.302 eura, odnosno nekadašnjih 9.209.436 kuna, proizlazi tako iz netom objavljene odluke Ustavnog suda. Iznosom duga Sveučilište se ove godine svrstalo na 61. mjesto na listi poreznih dužnika Porezne uprave. Upravo je Porezna uprava krenula u naplatu ovog duga 2021. godine, no Sveučilište se – tada još pod upravom rektora Damira Borasa – obratilo Ustavnom sudu.
Ustavni sud u rujnu 2021. donosi rješenje kojim odgađa naplatu poreznog duga sve dok se finalno ne odluči o ustavnoj tužbi Sveučilišta. Finalnu odluku Ustavni sud sada je donio i njome odbacio ustavnu tužbu Sveučilišta, ocijenivši je nedopuštenom. Odlukom Ustavnog suda prestala je važiti privremena mjera odgoda naplate poreznog duga pa sada nema zapreke da Porezna ovaj dug i naplati.
Bez potpune neovisnosti od države
Odluka Ustavnog suda zanimljiva je u dva aspekta. Prvi je, dakako, ovaj nakon kojeg se može ići u naplatu poreznog duga. Drugi aspekt vezan je uz obrazloženje kojim Ustavni sud argumentira zašto je odbio Sveučilište u Zagrebu, proglasivši tužbu nedopuštenom. Ustavni sud, naime, kaže kako se u slučaju Sveučilišta “ne može govoriti o potpunoj autonomiji i potpunoj neovisnosti od državne vlasti kada je riječ o financijskim i poreznim pitanjima”.
Pa u konkretnom slučaju, gdje je riječ o sporu radi naplate poreznih davanja, Sveučilište nije i ne može biti samostalno, već je povezano s državom, argumentira većina u Ustavnom sudu. Precizno, Ustavni sud ne spori da sveučilište ima svoju samostalnu i neovisnu upravljačku strukturu te sustav odgovornosti koji nije povezan s državnom vlašću, međutim navodi kako sveučilište ima tek djelomičnu financijsku samostalnost u odnosu na državu.
Objašnjavajući povezanost države i sveučilišta u financijskim pitanjima, većina u Ustavnom sudu izvodi zaključak kako sveučilište u ovom slučaju nije ovlašteno podnijeti ustavnu tužbu jednako kao što država nije ovlaštena podnijeti ustavnu tužbu. Zbog bliskosti s državom u ovom pitanju, sveučilište – kao i Republika Hrvatska – “ne može biti nositelj zaštite ustavnih prava”, smatra većina u Ustavnom sudu kojoj izdvojenim mišljenjima oponiraju suci Davorin Mlakar, Miroslav Šeparović i Miroslav Šumanović.
Pogrešno koristili autorske ugovore
Porezni dug koji Sveučilište u Zagrebu godinama vuče, podsjetimo, nastao je zbog dvojbenog obračuna poreza i prireza na dohodak na autorske ugovore za potrebe Rektorata i dijelom Hrvatskih studija. Riječ je o dugovanju iz vremena uprave rektora Alekse Bjeliša (op.a. Bjeliš je bio rektor od 2006. do 2014.).
On nam je 2021. ispričao kako se sjeća da su, tijekom njegova mandata, od resornog Ministarstva znanosti dobili uputu da koriste autorske ugovore za vanjske suradnje i rad na projektima, no Porezna uprava kasnije im je tumačila da su trebali koristiti ugovore o djelu. Tu je očito došlo do duga.
Još su 2018. i 2019. godine Porezna uprava i službe Ministarstva financija donosili rješenja o poreznom dugu Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište je tražilo poništenje tih rješenja u tužbi Upravnom sudu; u ožujku 2020. sud presuđuje u korist Sveučilišta, no nakon žalbe, Visoki upravni sud u ožujku 2021. poništava raniju presudu i odbija zahtjev Sveučilišta za poništenjem rješenja o poreznom dugu.
Ne bi trebalo biti problema s naplatom
Sveučilište zbog toga podnosi ustavnu tužbu u srpnju 2021., ali i prijedlog za odgodu naplate duga. Ustavni sud uskoro odlučuje privremeno odgoditi naplatu sveučilišnog poreznog duga, uz obrazloženje kako bi ta naplata značila teško popravljivu štetu za Sveučilište. Odgoda je bila na snazi sve do finalne odluke o ustavnoj tužbi Sveučilišta u Zagrebu, koju je Ustavni sud sada donio.
Rektora Stjepana Lakušića upitali smo je li Sveučilište, nakon odbijenice Ustavnog suda, već platilo milijunski porezni dug. Njegov odgovor objavit ćemo čim ga zaprimimo, međutim s isplatom duga ne bi trebalo biti problema ako je suditi prema ranijoj Lakušićevoj izjavi za Telegram. Krajem prošle godine poručio je kako će Sveučilište, “djelujući u skladu s propisima i pravilima fiskalne odgovornosti te dobroga financijskoga upravljanja, postupiti sukladno donesenim odlukama po okončanju postupka”.