Kakva država. Na važni samit NATO-a ide Milanović, pripreme obavljaju Plenkovićevi ministri, ali jedni s drugima uopće ne razgovaraju
Svi bi se međusobno trebali koordinirati, ali nikakve komunikacije nema. A u igri su dalekosežne odluke
Za nepuna tri tjedna u glavnom gradu Litve okupit će se čelnici zemalja članica NATO-a, na samitu s kojeg su ukrajinski dužnosnici očekivali povijesne odluke, ali to ipak neće dogoditi. Sredinom srpnja u Vilniusu, sada je sasvim jasno, Ukrajina neće dobiti pozivnicu za članstvo u zapadnom vojnom savezu.
To i ne treba čuditi. Ukrajina je ipak zemlja u ratu, koja se brani od ruske invazije pa je fokus, barem zasad, na zapadnoj potpori u toj obrani. Oko eventualne pozivnice i članstva, pak, unutar saveza nema konsenzusa, među ostalim i zato što to otvara cijeli niz vrlo ozbiljnih pitanja.
Predsjednik ide u Vilnius
Unatoč tome, sastanak na vrhu NATO-a imat će na dnevnom redu bitne teme. Pripreme za okupljanje čelnika u punom su jeku: glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg bio je prošlog tjedna u Washingtonu, ovog ponedjeljka u Berlinu, a sljedeći tjedan ide u Vilnius. Sve su to pripremni sastanci za srpanjski samit.
U glavni grad Litve za tri tjedna trebao bi otputovati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Prema ustaljenoj praksi u domaćoj politici, predsjednik zastupa Hrvatsku na sastancima na vrhu NATO-a, dok premijer Andrej Plenković ide na Europsko vijeće. Oko te neformalne podjele vanjskopolitičkih poslova, barem zasad, nema spora: s Pantovčaka kažu da će u Vilnius ići predsjednik.
Pripreme za sastanak
Samit bi trebao potvrditi neke važne odluke. O pozivnici Ukrajini za članstvo se, ponovimo, ne razgovara, ali će se raspravljati kako je približiti NATO-ovim standardima i pomoći joj u modernizaciji vojske. Do sastanka u Litvi mogao bi biti poznat i odgovor na ključno pitanje – tko će, nakon Stoltenberga, doći na poziciju glavnog tajnika NATO-a.
Norveški političar, kojemu je mandat već jednom produžen, na toj je dužnosti skoro cijelo desetljeće. Sve donedavno tvrdilo se da je njegov odlazak gotova stvar. Iako potencijalnih nasljednika ne nedostaje, zasad oko nijednog imena nema konsenzusa. U diplomatskim kuloarima sada se priča da bi Stoltenberg mogao biti zamoljen da ostane još godinu dana.
Tko s kim (ne) razgovara?
Sastanak na vrhu NATO-a, dakle, nije tek nebitna ceremonija, pogotovo ne u okolnostima u kojima se događa – dok se na europskom tlu i dalje vodi veliki rat. Kako se onda Pantovčak i Banski dvori koordiniraju i usuglašavaju oko stavova za predstojeći samit?
Prema Ustavu, predsjednik i Vlada “surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike”. Ali predsjednik i premijer već neko vrijeme ne komuniciraju, osim ako se pod komunikacijom ne računa povremeno međusobno javno prozivanje.
Stoga, po svemu sudeći, odgovor na pitanje iz ranijeg pasusa – kako se dva sukreatora vanjske politike koordiniraju uoči važnog sastanka vojnog saveza – u kratkoj verziji glasi: nikako.
‘Vlada nije zainteresirana’
S Pantovčaka objašnjavaju da su uoči dva zadnja NATO samita – u ožujku 2022. u Bruxellesu i tri mjeseca kasnije u Madridu – pozvali predstavnike Vlade na pripremni i koordinacijski sastanak. No, predstavnici Vlade, ističu, “nisu se odazvali, nisu bili zainteresirani za koordinaciju, ignorirali su oba puta pozive iz Ureda Predsjednika Republike”.
“Dakle, nije moguće koordinirati se s njima uoči NATO samita jer oni to naprosto ne žele”, smatraju u Uredu, dodajući: “Kako uopće koordinirati išta kada se predsjednik Vlade ne želi sastati čak ni u formatu Vijeća za nacionalnu sigurnost što mu je zakonska i ustavna obveza”.
Još jedna točka prijepora
Sjednicu VNS-a zajednički sazivaju predsjednik i premijer. Plenković je sastanak predlagao u veljači prošle godine zbog ruske agresije na Ukrajinu. Milanović to nije prihvatio, barem ne kao glavnu i jedinu temu sjednice VNS-a, već je tražio da se Vijeće sastane zbog političkog položaja Hrvata u BiH, pa da raspravlja i o posljedicama rata u Ukrajini.
Predsjednik je kasnije predlagao i druge teme za sastanak VNS-a, no bez uspjeha. Zadnja sjednica održana je stoga u prvoj polovici studenog 2021., a VNS je u međuvremenu postao tek još jedna točka prijepora između predsjednika države i predsjednika Vlade.
Ministri na pripremama
Iako bi u Vilniusu Hrvatsku trebao predstavljati predsjednik države, na pripremnim sastancima NATO-a uoči samita sudjeluju, dakako, predstavnici Vlade. Ministar Gordan Grlić Radman bio je početkom lipnja u Oslu, na neformalnom sastanku šefova diplomacija zemalja članica Saveza, za koji na stranicama Ministarstva piše da “predstavlja uvod u srpanjski samit u Vilniusu”.
Dva tjedna kasnije, u priopćenju Ministarstva obrane o sudjelovanju Marija Banožića na sastanku ministara obrane u Bruxellesu, navedeno je da su “razmijenjena mišljenja o specifičnim mjerama potpore Ukrajini kao dijela priprema za nadolazeći NATO sastanak na vrhu u Vilniusu”.
Tako ispada da ministri sudjeluju u pripremama za sastanak oko kojeg nema koordinacije s predsjednikom države koji će, na tom istom sastanku, predstavljati Hrvatsku. Što na sve kažu u Vladi, međutim, nismo uspjeli doznati: na pitanje o usklađivanju stavova RH uoči samita nije bilo odgovora.