Kakvo je to sveučilište čiji rektor prijeti studentu: nitko ga nije želio, ima samo jedan fakultet, ne popunjava ni pola upisnih kvota
Kada se osnivalo, ostala sveučilišta su to pokušala spriječiti na Ustavnom sudu
Priča o osnutku i početku rada ovog sveučilišta vrvi, pokazuju tako javno dostupni zapisi, kontradikcijama. Od neželjenog djeteta među hrvatskim rektorima do unisone podrške; od tvrdnji o 5000 studenata do niti dopola popunjenoj upisnoj kvoti; od zahtjeva o nepreklapanju studija sa studijima susjednih sveučilišta do njihovog očiglednog dupliranja.
Ispad rektora Ivana Samardžića koji je studentu prijetio zahtijevajući od njega da lažno svjedoči za njegova sina u fokus javnosti stavio je Sveučilište u Slavonskom Brodu. Ono je najmlađe, deveto hrvatsko javno sveučilište kojemu je Samardžić ujedno prvi rektor. Iako je formalno s radom počelo 2020. godine, brodsko sveučilište zakonski je osnovano još u rujnu 2015., na samom kraju mandata Vlade Zorana Milanovića.
Priča o osnutku i početku rada ovog sveučilišta vrvi, pokazuju to javno dostupni zapisi, kontradikcijama. Od neželjenog djeteta među hrvatskim rektorima do unisone podrške; od najava 5000 studenata do niti dopola popunjene upisne kvote; od zahtjeva o nepreklapanju studija sa studijima susjednih sveučilišta do njihovog očiglednog dupliranja i to u geografskom potezu od svega dvjestotinjak kilometara.
Sveučilište u Slavonskom Brodu danas se sastoji od tek jednog fakulteta te tri sveučilišna odjela. Prema službenim sveučilišnim podacima, broji oko 2100 studenata. Država ipak procjenjuje da joj je zbog “policentričnog razvoja visokog obrazovanja” – uslijed kojeg ponegdje imamo i plaćamo studije s nula upisanih studenata – isplativo financirati drugo javno sveučilište u demografski opustošenoj Slavoniji.
‘Županija to zaslužuje’
“Brod ima velike potencijale s obzirom na geostrateški prometni položaj i prazninu između Zagreba i Osijeka kao sveučilišnih centara. Sve mu to daje za pravo da kao sedmi grad po veličini u Hrvatskoj dobije svoje sveučilište”, govorio je 2014. tadašnji ministar poljoprivrede i brodski SDP-ovac Tihomir Jakovina.
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara isticao je istovremeno kako osnivanje sveučilišta u tom gradu nije sporno i govorio o dolasku 5000 studenata.
Tada resorni ministar Vedran Mornar krajem 2014. uistinu najavljuje: Vlada će osnovati sveučilište u Slavonskom Brodu, razlozi za to su opravdani i Brodsko-posavska županija to “definitivno zaslužuje”.
Čim je počela, priča je stala
Naglašava se tada i da bi trebalo pripaziti da s novim sveučilištem ne dođe do “dupliranja” sa studijima koji već postoje na sveučilištima u okruženju. Milanovićeva većina u Saboru, u naletu osnivanja sveučilišta, u lipnju 2015. prvo osniva Sveučilište Sjever kao osmo javno sveučilište u zemlji. Tri mjeseca kasnije usvojen je zakon kojim se osniva i deveto, ono u Slavonskom Brodu.
Propisuje se da nastaje spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu, tamošnjeg Strojarskog fakulteta, dislociranih osječkih studija te Studentskog centra. I ovdje cijela priča staje. Već u studenom 2015. Rektorski zbor RH, tijelo koje okuplja sve hrvatske rektore, pritužuje se Ustavnom sudu s tvrdnjom da zakon o osnivanju brodskog sveučilišta narušava ustavno jamstvo autonomije sveučilišta.
Napad na autonomiju Osijeka
Problematično im je što je zakon propisao da će se Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu te studiji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti koji djeluju u Slavonskom Brodu – dotad u sastavu osječkog sveučilišta – odvojiti u novo sveučilište. Za takvo odvajanje bila je potrebna odluka osječkog sveučilišta i rektori su tvrdili da zakon takvu odluku jednostavno nedopustivo nameće Osijeku.
U Rektorskom zboru sjedio je i tadašnji osječki rektor Željko Turkalj. On uskoro izvještava svoj Senat kako je Rektorski zbor “poduzeo pravne radnje kako bi se zaštitilo Sveučilište u Osijeku”. Objašnjava kako je zaključak Rektorskog zbora “da osnivanje novih javnih sveučilišta ne pridonosi kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanstvenog rada, nego naprotiv, njegovu oslabljivanju”.
Nakon svega, jednoglasan izlazak
Ministarstvo znanosti očituje se Ustavnom sudu i objašnjava kako su upravo Strojarski fakultet te osječki učiteljski studiji koji djeluju u Slavonskom Brodu donijeli odluke o izdvajanju iz osječkog sveučilišta. Inicijativa njihovog odlaska u novo sveučilište, precizira Ministarstvo, potekla je upravo od fakulteta koji žele istupiti iz Sveučilišta u Osijeku.
Početkom 2018. Ustavni sud ne daje za pravo rektorima i utvrđuje da nema povrede sveučilišne autonomije. Sud ističe kako finalnu odluku o izlasku pojedinih fakulteta sa sveučilišta autonomno donosi osječki sveučilišni Senat. Dvije godine kasnije, u svibnju 2020., Sveučilište u Osijeku više ne kontrira odlasku svojih fakulteta i studija; na Senatu donose jednoglasnu odluku o izlasku Strojarskog fakulteta i brodskih učiteljskih studija iz sastava osječkog sveučilišta.
Kineziološki zamijenio Strojarstvo
Osječki rektor Vlado Guberac tom prilikom govori kako očekuje da ova dva sveučilišta ne budu konkurentska, “već da zajedničkim djelovanjem doprinesemo zaustavljanju iseljavanja mladih iz područja istočne Hrvatske”. Ivan Samardžić, tada dekan Strojarskog fakulteta i budući prvi rektor brodskog sveučilišta, nadovezuje se kako “će osnivanjem Sveučilišta u Slavonskom Brodu Slavonija biti jača”.
Na istoj sjednici Senata, valja primijetiti, osječko sveučilište kompenzira odlazak Strojarskog fakulteta iz svog sastava osnivanjem novog fakulteta, Kineziološkog. Ova koincidencija nastavlja se i tri mjeseca kasnije kada se na isti dan, 3. kolovoza, u sudski registar upisuju i novoosnovano Sveučilište u Slavonskom Brodu i novoosnovani osječki Kineziološki fakultet.
Dupliranje u trokutu od 200 km
Danas u geografskom trokutu od svega dvjestotinjak kilometara, na relaciji Slavonski Brod – Osijek – Vukovar, djeluju tri visokoškolske ustanove: brodsko i osječko sveučilište te vukovarsko veleučilište “Lavoslav Ružička”. Jedan od inicijalnih zahtjeva da se izbjegne dupliranje studija nije ispoštovan. Lako se to može utvrditi kratkim pregledom ponude studijskih programa na ove tri ustanove.
Brodsko sveučilište među ostalim nudi studij ekonomije, učiteljski studij i studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; osječko sveučilište u ponudi ima studij ekonomije, učiteljski studij, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i upravni studij te dislocirani studij fizioterapije u Orahovici; na vukovarskom veleučilištu moguće je studirati na upravnom studiju i studiju fizioterapije.
Slabašno popunjene upisne kvote
Proučili smo i upisne kvote ovih ustanova. One, očekivano, ozbiljno premašuju broj polaznika koji se na koncu doista upišu. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na ljetnom upisnom roku 2023. Sveučilište u Slavonskom Brodu popunilo je 43 posto svoje upisne kvote. Sveučilište u Osijeku na istom je roku imalo popunjenost kvote 67 posto, a vukovarsko veleučilište 49 posto.
Ovi postoci, istaknimo, vjerojatno su kasnije varirali iz dva razloga: prvo, svi koji su ostvarili pravo upisa u ljetnom roku nisu se doista upisali i, drugo, ovi postoci vjerojatno su nešto popravljeni u jesenskom upisnom roku. Nužno je i pošteno reći da problem nepopunjenih upisnih kvota, s obzirom na demografska kretanja, muči i ostala hrvatska sveučilišta.
Izostanak inicijalne procjene kvalitete
Demografski pad, međutim, ovdje nije jedina varijabla jer je broj studija u Hrvatskoj nerealno visok. Tome su zasigurno pridonijele donedavne zakonske odredbe prema kojima su sveučilišta prema vlastitom nahođenju mogla osnivati studije, bez odobrenja nadležne Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Hiperinflacija studija u konačnici je dovela do pitanja njihove kvalitete, odnosno kvalitete cjelokupnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Obeshrabrujući je stoga podatak da niti Sveučilište Sjever niti Sveučilište u Slavonskom Brodu prilikom osnivanja nisu morali proći iscrpne postupke inicijalne procjene kvalitete, odnosno procedure kojima bi se utvrdilo zadovoljavaju li uopće uvjete da postanu sveučilišta.
Tako je, naime, bilo propisano zakonima o njihovom osnivanju donesenima u vrijeme SDP-ove Vlade. S istom praksom nastavio je i HDZ. Osnivajući Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, saborska većina u ožujku 2021. izglasala je zakon prema kojem se niti ovo sveučilište koje ne mora zamarati rigoroznom inicijalnom procjenom. Upravo je to bio jedan od osnovnih prigovora stručnjaka u javnoj raspravi.