Od mogućih 200, upisalo se samo sedam studenata. Istražujemo što će sada biti s kninskim veleučilištem
Sve je izgledniji scenarij u kojem će kninsko veleučilište postati podružnica nekog od obližnjih sveučilišta ili veleučilišta
Sredinom rujna, kada se finaliziraju rang-liste i provedu jesenski upisi na fakultete, bit će poznato je li Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu uspjelo popraviti svoju sumornu upisnu statistiku. A ona je, kako smo već pisali, uistinu takva; na ljetnom roku upisali su tek sedam od mogućih 200 studenata. Hoće li uopće moći izvoditi nastavu za tako malen broj studenata, ovisi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ono mora reći hoće li država plaćati izvođenje studija za manje od 10 studenata.
A ako uvjeta za održavanje nastave neće biti, moguće su statusne promjene veleučilišta. To može značiti – pojašnjavaju za Telegram iz ministarstva Radovana Fuchsa – pripajanje kninskog veleučilišta nekom drugom visokom učilištu ili njegovu pretvorbu u podružnicu nekog od sveučilišta ili veleučilišta u bližem okruženju.
Ugasiti studije bez studenata
Nakon što smo sredinom kolovoza izvijestili o sedam upisanih studenata na kninskom veleučilištu, kojima će – prikupili smo i te podatke – predavati 25 profesora na čije plaće godišnje odlazi milijun eura, Večernji list dobio je potvrdu Ministarstva znanosti da će nakon rezultata jesenskog upisnog roka predložiti Veleučilištu gašenje studija na kojima nema nijednog studenta. A takvih je trenutno četiri, od postojećih pet.
Još prošle godine, podsjetimo, dekanica Veleučilišta Lovorka Blažević Telegramu je kazala kako će dva studija koji uporno bilježe upisnu nulu objediniti u jedan i modernizirati ih. To se ove godine ipak nije dogodilo, dapače, upisi na tim studijima bili su raspisani s istim visokim kvotama kao i prošle. Ostali su kompletno nepopunjeni. Dekanica se na naše upite o visokim kvotama usprkos nula studenata nije odazvala.
Vezano za Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom – jedini studij koji je upisao studente, njih sedam – Večernjem listu su iz Ministarstva poručili kako izvođenje tog studija ovisi o njihovoj odluci. Naime, prema Kolektivnom ugovoru za znanost, Ministarstvo i država neće snositi troškove izvođenja nastave na studijima s manje od 10 studenata, osim ako ministar to ne odobri. Ako, pak, takvih uvjeta neće biti, moguće su statusne promjene kninskog veleučilišta.
Što dalje s Veleučilištem?
Što to konkretno može značiti, upitali smo Ministarstvo znanosti. Kažu kako je jedno od mogućih rješenja da se Veleučilište pripoji nekom drugom visokom učilištu. Moguće je i da se Veleučilište pretvori u podružnicu nekog obližnjeg većeg visokog učilišta, na način da više nema pravnu osobnost. “Na primjer, moguće je razmotriti pripajanje Veleučilišta Marko Marulić u Kninu nekom od najbližih visokih učilišta kao što su to Sveučilište u Splitu, Veleučilište u Šibeniku i Sveučilište u Zadru”, preciziraju iz Ministarstva.
Takve eventualne odluke donosit će država, koja je 2005. godine i osnovala kninsko veleučilište. Kako ističu iz resornog ministarstva, Republika Hrvatska se prije dvadeset godina opredijelila za policentričan razvoj visokog obrazovanja, nakon čega je uslijedilo osnivanje visokih škola i veleučilišta u manjim gradovima i to, kazali su Večernjem listu, “kako bi se spriječio odljev ljudi iz manjih sredina i potaklo njihov gospodarski razvoj”. Upitali smo Ministarstvo ispunjava li, prema njihovim podacima, policentričan sustav svrhu zbog koje je pokrenut.
U Kninu upiru u državu
Ne raspolažu, odgovaraju, statističkim podacima kojima bi mogli potvrditi “je li zaustavljen odljev mladih zbog mogućnosti pohađanja ustanova visokog obrazovanja u manjim sredinama”. Kažu, pritom, da ne možemo znati koliki bi odljev mladih ljudi bio da nisu osnovana visoka učilišta u manjim sredinama. “Ono što sigurno znamo jest da uspostavljanje veleučilišta i projekt policentričnog razvoja visokog obrazovanja zasigurno nisu pridonijeli odljevu mladih u odnosu na odljev ukupnog broja stanovnika u regionalnim područjima u posljednjih 20 godina”, ističu.
S druge strane, na lokalnoj razini prstom upiru u državu. Marko Jelić, šibensko-kninski župan i bivši dekan kninskog veleučilišta, za RTL je kazao kako, neodobravanjem novih programa koji bi bili privlačniji studentima, država ovakva visoka učilišta gura prema gašenju. Prisnažio je i gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, opaskom kako je bez veleučilišta Knin osuđen na propast “odnosno na dugotrajno propadanje”. Pritom Ćaćić – predavač iz polja ekonomije – ne predaje na kninskom veleučilištu, već je zaposlen u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.